'Deficit proračuna neće biti veći od 10 milijardi kuna, ali to je još uvijek puno jer to nije deficit koji znači rast i nova ulaganja. Nažalost, neki socijalni partneri to ne razumiju', rekao je ministar financija Slavko Linić na predstavljanju mjera ekonomske politike hrvatskim izvoznicima
Linić se najprije osvrnuo na deficite s kojima se Vlada bori. Naglasio je da će se deficit državnog proračuna ove godine zadržati ispod 10 milijardi kuna, ali je upozorio na preuzimanje duga brodogradilišta, željeznica i zdravstva, koji će generirati novih 20 milijardi kuna javnog duga.
Predstavljajući mjere Vlade usmjerene prema izvoznicima, spomenuo je smanjenje zdravstvenog doprinosa i parafiskalnih nameta, dokapitalizaciju HBOR-a i osiguranje povoljnijih uvjeta kreditiranja te rješavanje problema nelikvidnosti putem Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Kada je riječ o idućoj godini, Linić je istaknuo da je Vladin prioritet poticanje gospodarskog rasta, što će se činiti kroz državne investicije, daljnje smanjenje doprinosa i parafiskalnih nameta te jačanja financijske discipline. Jedna od poluga aktivne fiskalne politike bit će i porez na imovinu, kojim će se, prema Linićevim riječima, stimulirati vlasnike nekretnina da ih stave u funkciju.
U 2013. Vlada će nastaviti s mjerama štednje, ali deficit neće biti smanjen zbog povećanih financijskih obveza. 'Da bi se deficit mogao ozbiljno, smanjiti trebaju nam stope rasta od barem 2,5 posto', rekao je Linić.
Ministar financija osvrnuo se i na potrebe jačanja domaće proizvodnje kojom bi se mogao supstituirati uvoz, pri čemu je kao negativan primjer spomenuo Inu. 'U Jadranu postoji desetak polja koji trebaju ići u eksploataciju, a Ina ne poduzima ništa. Kada bi se to pokrenulo bilo bi posla i za brodogradilišta, koja bi se mogla graditi platforme', rekao je Linić.
Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika pozdravio je napore Vlade, a osobito je pohvalio dokapitalizaciju HBOR-a. Upozorio je na lošu strukturu izvoza i izazove koji dolaze pristupanjem Europskoj uniji. Hrvatskim izvoznicima je poručio da trebaju pronalaziti nova tržišta pri čemu najviše prilika vidi u Rusiji i zemljama srednje Azije poput Azerbejdžana i Kazahstana.
Isprovociran izlaganjem Zdeslava Šantića iz Splitske banke koji je negirao nesklonost banaka prema izvoznicima, Bago se obrušio na poslovnu politiku hrvatskih banka u inozemnom vlasništvu.'Hrvatske banke posluju kao lokalne banke i prvenstveno su orijentirane na hrvatsko tržište dok za praćenje hrvatskih poduzetnika u inozemstvu nisu zainteresirane', rekao je Bago, naglašavajući da su za to odgovorne njihove matice.
