Jutarnji list izradio je simulaciju poreza na imovinu, koji bi trebao iduće godine stupiti na snagu. U prvoj fazi provedbe taj bi porez trebao biti samo drugo ime za komunalnu naknadu, no što kasnije?
U Ministarstvu financija vlada pravi zavjet šutnje, iako bi novi zakon o porezu na imovinu na snagu trebao stupiti već početkom sljedeće godine.
Novinari Jutarnjeg lista uzeli su kao poreznu osnovnicu prosječnu tržišnu vrijednost nekretnine, a kao poreznu stopu odabrali su dva posto, koja se koristi u mnogim europskim zemljama. Evo izračuna: za stan od 100 kvadrata u Zagrebu, uz prosječnu tržišnu cijenu od 2.500 eura, godišnji porez na stan mogao bi iznositi 37.000 kuna.
Za stan iste kvadrature u Rijeci bi se uz prosječnu tržišnu cijenu od 1.500 eura plaćalo godišnje 22.000 kuna, u Splitu uz tržišnu cijenu od 2.400 eura porez bi iznosio 36.000 kuna, a u Osijeku uz tržišnu cijenu od 1.000 eura godišnji porez na stan bi bio 15.000 kuna.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, kaže kako oko novog poreza ima niz pitanja za Vladu: 'U načelu je to dobro i bilo je vrijeme da netko napokon pokrene taj porez. Međutim, ne na ovakav način! Sve se drži u tajnosti. Ne zna se niti jedna konkretna brojka, pa se stvara pomutnja i među građanima i na tržištu. Osobno sam za, ali ne prije nego što se ispitaju svi efekti na tržište i benefiti. Ima tu mnogo pitanja. Što će država s gomilom svoje imovine koju ne koristi? Hoće li sama sebi naplaćivati porez? Što je s poljoprivrednicima koji jedva spajaju kraj s krajem? Nije isto kada netko ima tri kuće na selu u Slavoniji, gdje nitko ne želi živjeti jer selo propada, ili kuću u Dubrovniku. Time će se do kraja uništiti selo - rekao je Ranilović.
Neovisni ekonomisti kažu, pak, da bi najavljeno uvođenje poreza na imovinu moglo predstavljati dodatni udarac ionako zamrlom tržištu nekretnina. Prije svega, ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, srednji sloj, koji je dosad najviše kupovao novogradnju, znatno će manje ulagati u nekretnine, a posljedica će biti nastavak umiranja građevine. S druge strane, današnji umirovljenici, koji su tijekom svog radnog vijeka ulagali upravo u nekretnine, iz svojih malih mirovina neće moći plaćati novi porez, pa će dio imovine odlučiti prodati. 'Posljedica svega bit će daljnji pad cijena nekretnina, iako on neće prevelik', ocjenjuje Vizek.
