Na taj način prvi put u Hrvatskoj građani, odnosno sadašnji i budući članovi ZEF-a, mogu investirati u vjetroelektranu čime postaju njezini suvlasnici. VE KOG ima potpisan dugoročni ugovor o otkupu s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE), prema sustavu zajamčene godišnje indeksirane cijene otkupljene električne energije, za razdoblje od 14 godina od trenutka puštanja u puni pogon VE KOG-a. Minimalan je pojedinačni ulog 2500 kuna, maksimalan 7,5 milijuna kuna, a očekuje se povrat na ulaganje u rasponu od 5,5 do 6,5 posto. Ukupna je investicija vrijedna 21,74 milijuna eura.

'Ovaj i ostali energetski projekti koje ZEF planira u budućnosti doprinijet će razvoju obnovljivih izvora energije i energetskoj neovisnosti Hrvatske. Iza sebe već imamo pozitivno iskustvo našega člana, Zelene energetske zadruge, koja je novcem građana pokrenula izgradnju solarne elektrane na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci', istaknuo je Goran Jeras, upravitelj ZEF-a.

Prije potpisivanja ugovora o kupnji vjetroelektrane, u Hrvatskoj obrtničkoj komori održana je u organizaciji ZEF-a i panel diskusija Bankarski sustav u službi razvoja - analiza stanja i novi modeli na kojoj je raspravljano o ulozi bankarskog sustava u pokretanju gospodarstva i ekonomskog razvoja, u Hrvatskoj i na globalnoj razini. Govorilo se o budućnost bankarstva, s obzirom na trend digitalizacije i jačanja FinTech konkurencije te mjestu koje u razvoju održivog financiranja imaju etične banke.

'Osnovni je problem hrvatskog bankarskog sustava da je gotovo u potpunosti u stranim rukama pa stranci u velikoj mjeri kontroliraju naš rast i naše investicije; diktiraju cijenu kapitala pa samim time određuju i u što smijemo investirati, a u što ne smijemo ili možemo, ali znatno skuplje nego na zapadu', istaknuo je prof. dr. Boris Podobnik, prodekan za znanost ZŠEM-a i znanstveni suradnik Sveučilišta u Bostonu te profesor fizike na Sveučilištu u Rijeci.

Podobnik je upozorio da strane banke sad određuju i kakvi se krediti daju turizmu i poljoprivredi, a na taj način predestiniraju i hoće li naš turizam i poljoprivreda biti konkurentni, primjerice, talijanskom ili njemačkom.

'Postoji li mehanizam koji bi omogućio da mi kao narod išta zadržimo u svojim rukama ako naše firme moraju konkurirati, recimo, njemačkim koje su i bogatije i imaju u prosjeku puno bolji menadžment i stručnjake? Mislim da odgovor leži u etičnom bankarstvu i generalno etičnom biznisu. Zašto? Jer u takvom biznisu upravljačka prava ne ovise o unešenom kapitalu. Veći kapital, istina, nosi veću dobit, ali ne i veća prava. Na taj način, nešto što bi Hrvati stvorili i gdje bi činili većinu, u firmi ili zadruzi, ostalo bi hrvatsko pri čemu se ne bi se sputavao ulazak stranog kapitala', kaže Podobnik uz napomenu da plemenite ideje nisu dovoljne te da menadžment etičnih banaka, kako bi opstao, mora biti vrhunski.

'Razvoj hrvatskog bankarstva do sada je obilježilo hipotekarno kreditiranje i kreditiranje uz državne garancije. A kakva očekivanja imamo od razvoja bankarstva u Hrvatskoj? Posebna pozornost trebala bi se posvetiti plasiranju viška štednje u financiranje lokalnih razvojnih projekata. Etične banke djeluju kao društveno odgovorne financijske institucije i tu bi mogao biti prostor za njih', smatra Mihaela Grubišić Šeba, financijska analitičarka, neovisna konzultantica i direktorica tvrtke BizVision za savjetovanje u poslovanju.

Dva su glavna trenda u bankarstvu: digitalna banka i FinTech rješenja. Za razliku od klasičnih banaka, FinTech tvrtke u fokusu imaju potrošača koji traži transparentnost, jednostavnost, lakši pristup i niži trošak usluge.  

'Budućnost bankarskog sustava na tržištima zemalja u razvoju bit će vođena strateškim partnerstvima između davatelja usluga, financijskih institucija i regulatora. Za financijske institucije s kojima Oradian surađuje u jugoistočnoj Aziji i Africi, dugoročno partnerstvo pokazalo se najučinkovitijim načinom da financijske usluge budu pristupačnije i dostupnije pojedincima u njihovim zajednicama', komentirao je Antonio Šeparović, CEO tvrtke Oradian. 

Referirajući se na najnovije promjene koje je na domaće tržište donijela primjena Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR), Igor Škrgatić, dopredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u HUP-u, predsjednik Gospodarsko socijalnog vijeća Grada Zagreba i vlasnik Be-On savjetovanja, najavio je pojavu nove paradigme u bankarstvu.  

'Stupanjem na snagu GDPR regulative HROK izvješća za fizičke osobe privremeno su suspendirana, no govorimo li o dobroj ili lošoj vijesti i kakve su njezine implikacije na tržište kredita? Jer, kroz HROK se dobro može vidjeti i struktura blokiranih građana, potencijal onih s redovnim prihodima čiji se dug može restrukturirati, a u Vladinim je mjerama za pomoć blokiranima ta kategorija građana potpuno zanemarena', rekao je Škrgatić komentirajući zašto mjere Vlade za smanjenje prezaduženosti građana ne daju konkretne rezultate.   

U fokusu projekta etične banke u osnivanju, koja će biti u vlasništvu građana, članova Zadruge za etično financiranje, nije stvaranje ekstra profita, nego radnih mjesta i infrastrukture. Cilj je angažirati 100-tine milijuna kuna naših vlastitih depozita, a onda i milijune eura iz europskih fondova, u razvojnim projektima kakav je i danas predstavljeno ulaganje u vjetroelektranu. To je i jedini put sprečavanja depopulacije jer građani zbog prezaduženosti i nedostatka povjerenja da je održiv razvoj moguć u Hrvatskoj, rješenja traže izvan nje.