Četiri obvezna mirovinska fonda i jedan dobrovoljni drže u svojim rukama 4,31 posto dionica Ine, ali s obzirom na to da im zakon postavlja gornju granicu na ulaganje u dionice jedne kompanije, nisu više u mogućnosti značajnije povećavati svoj udjel.

Naime, u jednu kompaniju mirovinci mogu uložiti maksimalno tri posto ukupne imovine. Kako trenutačno raspolažu s 82,7 milijardi kuna, to znači da u Inu ne smiju plasirati više od 2,48 milijardi kuna. Budući da su već dosad u Inine dionice uložili oko 1,3 milijarde kuna, jasno je da nema prostora za sudjelovanje u operaciji koju najavljuje Vlada. 

Inače, u dosadašnjoj priči oko Ine u koju su ušli kao neformalni saveznici države, mirovinci se nisu baš proslavili.

Podsjetimo, nakon što je u drugom krugu privatizacije stekao 47 posto Ine, MOL je 2010. objavio javnu ponudu kojom je ponudio otkup preostalih dionica po cijeni od 2.800 kuna. Akciju MOL-a osujetili su mirovinski fondovi tako što su intenzivno počeli kupovati dionice na burzi po cijeni od 2.830 kuna.

To je dovelo do pravog burzovnog rata tijekom kojeg je cijena dionice uzletjela iznad 4.000 kuna. U konačnici, MOL je u javnoj ponudi dokupio još oko dva posto dionica, a mirovinci su stekli 4,5 posto dionica Ine. Spekulira se da je posrednim putem MOL stekao kontrolu nad još 0,5 posto dionica, ali mirovinci su ispunili svoj zadatak i zaustavili mađarsku kompaniju u namjeri preuzimanja strateške naftne kompanije.

Međutim, sa stajališta opravdanosti i isplativosti ulaganja kupnja Ininih dionica pokazala se izrazito problematičnom. Mirovinci su postali strateški investitor s malim udjelom dionica koje su kupili po relativno visokoj cijeni.

Takvim udjelom nisu dobili nikakav utjecaj na upravljanje, a postali su vlasnici nelikvidnih dionica i taoci neriješenih vlasničkih odnosa između najvećih dioničara - države i MOL-a.

A koliko se dosad isplatilo njihovo ulaganje u Inu? Cijena dionice je stagnirala, a u tri navrata isplaćena je dividenda u ukupnom iznosu od oko 100 kuna.

Međutim, problem je to što zbog malog broja dionica u slobodnom opticaju cijena na burzi nije relevantna, odnosno ne predstavlja pravu vrijednost Ine. S obzirom na to da je Inino poslovanje posljednjih godina nazadovalo, stručnjaci procjenjuju da je realna vrijednost dionice bliže 2.000 kuna nego 3.200 koliko trenutačno dostiže na Zagrebačkoj burzi

To znači da su šest godina nakon stjecanja dionica mirovinci ustvari na velikom gubitku.

Uzimajući u obzir loše stanje kompanije, paprenu cijenu koju očekuje MOL za svoj udjel i ostale povezane rizike, nameće se zaključak da je dobro to što mirovinci ne mogu sudjelovati u Vladinoj operaciji povratka Ine u hrvatske ruke.