U proteklih nekoliko godina sve je primjetniji interes ljudi za nekretninama u okolici Zagreba. Iako i ondje cijene kuća i stanova rastu, ljudi se doseljavaju zbog kvalitete života. Koliko je to isplativo i je li Zagreb postao odbojan, objasnili su nam stručnjaci za nekretnine Vedrana Likan i Boro Vujović
Zagreb često nazivaju milijunskim gradom, ali to i nije baš tako. Iako, doduše, oko milijun ljudi živi u Zagrebu i njegovoj bližoj okolici, sve više njih planira svoj život u okolnim satelitskim gradovima poput Samobora, Svete Nedelje, Zaprešića, Velike Gorice, Dugog Sela, Vrbovca ili Jastrebarskog. Za kvalitetan život potreban im je, prije svega, smještaj.
Cijene nekretnina narasle su posvuda u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvom polugodištu ove godine bile su za 10 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom su cijene u Zagrebu porasle za 9,4 posto.
No tržište u manjim gradovima prati taj trend. Primjerice, prema podacima sa stranice gohome.hr, kuće u Velikoj Gorici poskupjele su za otprilike 200 eura po četvornom metru (s 1600 na 1811 eura). To je i dalje jeftinije od nekoliko minuta vožnje udaljenog Zagreba, u kojemu je prosječna cijena kuća 2326 eura po četvornom metru. Iako je ponuda kuća u metropoli veća nego u svim ranije nabrojenim gradovima, potražnja raste.
Cjenovni udar se prelio
Slično je i sa stanovima. Prema podacima stranice GoHome, koja prikuplja informacije i oglase 112 internetskih oglasnika i agencija za nekretnine, prosječna cijena stanova u Zagrebu u ovom trenutku iznosi 3291 euro po četvornom metru. Zanimljivo je vidjeti da su prosječne cijene stanova u svim gradovima u okolici, osim Jastrebarskog i Vrbovca, premašile iznos od 2000 eura po četvornom metru.
Podaci Pregleda tržišta nekretnina za 2023. godinu, koje je nedavno objavio Ekonomski institut Zagreb, pokazuju da su upravo metropola i Dugo Selo lani bile jedine dvije jedinice lokalne samouprave u kontinentalnom dijelu zemlje koje su se s prosječnom cijenom nekretnina nalazile u cjenovnom rangu između 2000 i 2500 eura po četvornom metru.
'Mislim da je udar koji se dogodio u Zagrebu pratilo i tržište koje se tiče Zagrebačke županije. Kako tržište funkcionira u Zagrebu, takva je situacija i u županiji. Ima novih projekata u Gorici, Zaprešiću i Dugom Selu, nešto i u Samoboru, tako da je investicijski prinos prisutan, a kad gledamo u odnosu na broj stanovnika, možda je čak i veći nego u Zagrebu', objasnio je vlasnik agencije Opereta Boro Vujović.
Stagnirale cijene novogradnje
Iako podaci DZS-a sugeriraju da su u prvoj polovici ove godine cijene starijih nekretnina rasle dvostruko više od novogradnje (10,6 u odnosu na 5,4 posto), u manjim sredinama to je i dalje prihvatljivije nego u metropoli. Tako, primjerice, kvadrat novogradnje u Zagrebu stoji 3491 euro, a prvi sljedeći po cijeni je Samobor s 2961 eurom po četvornom metru. Najjeftiniji je pak Vrbovec s prosječnom cijenom od 1900 eura po četvornom metru. No on je geografski i najudaljeniji od Zagreba, a ponuda mu je najskromnija.
S druge su strane cijene kvadrata za adaptaciju u Zagrebu već premašile 2700 eura po četvornom metru. Iznad 2000 eura je potrebno dati za kvadrat neuređene nekretnine još u Velikoj Gorici, a Jastrebarsko je po ovom pitanju najpriuštivije s prosječnom cijenom manjom od 1000 eura po četvornom metru. Unatoč neminovnom rastu cijena, građani u manjim gradovima dobivaju više.
Kvaliteta života
'Od covida naovamo kvaliteta života u manjim gradovima sve je bolja i bolja. Dapače, infrastruktura je u manjim gradovima puno kvalitetnija nego prije. U krugu oko Zagreba imamo neke od najkvalitetnijih škola, najkvalitetnije vrtiće, da ne govorimo o tome koliko je kvalitetniji život na otvorenom prostoru ili društveni život u malim zajednicama. Tome u prilog ide i činjenica da je porasla ponuda u satelitskim gradovima što se tiče stambenog prostora - oni imaju više zemljišta i mogućnosti aktivacije stambenog portfelja, izgradnje te bržeg donošenja odluka i dozvola jer je infrastruktura odlučivanja manja i bolje su rješenje ne samo mladim obiteljima, nego i poslovnim ljudima', ustvrdila je Vedrana Likan, direktorica agencije Colliers.
Gradovi u okolici Zagreba nude brojne pogodnosti koje odgovaraju njihovim novim stanovnicima. Velika Gorica ima besplatan javni prijevoz, Zaprešić vrtiće, a iz četrdesetak kilometara udaljenog Vrbovca vrlo brzo se može stići do Zagreba razvijenom mrežom brzih cesta, autocesta te obnovljenom željezničkom prugom. No najvažnije od svega je to da manji gradovi nude stabilnije poslove.
'Prvi motiv doseljavanja možda je pristupačnost. Pristupačnije su nekretnine. Drugi motiv je uvjetovan radnim mjestom. Kad govorimo o Gorici, tamo se sad preselila Hrvatska pošta, otvoren je Meridian (poslovna zona, op.a.) i ima dosta ljudi koji sad tamo rade. Kad se ljudi presele i osjete kako je živjeti u takvoj sredini, poslije se teško vraćaju u Zagreb', ustvrdio je Vujović, no njegova kolegica iz Colliersa se poslužila konkretnijim primjerom.
'Bitno je napomenuti da se oko Zagreba, dat ću primjer Rimca i Svete Nedelje, događaju novi biznisi i industrije koji zapošljavaju visokokvalitetnu radnu snagu s visokokvalitetnom platežnom moći. Bez obzira na to jesu li oni stranci ili domaći, ulaze na tržište kao novi kupci stambenog prostora i njima je sigurno atraktivnije kupiti stan ili kuću i živjeti u blizini nego u samom Zagrebu. Oni vide kupnju nekretnine kao investiciju jer je mogu, iz njihove perspektive, jeftino kupiti, a skupo prodati ili iznajmiti u trenutku u kojem odlaze, ako ikad odu', ustvrdila je Likan.
Životni trendovi
Osim toga, olakotna je okolnost u manjim gradovima i to što se do nekretnina može brže doći, iako ih nema toliko puno. Tako Likan ističe da od trenutka u kojem netko krene tražiti stan u Zagrebu pa do useljenja nerijetko prođe i više od godinu i pol. U satelitskim gradovima to je razdoblje prepolovljeno. Stoga ne čudi da je potražnja višestruko veća od ponude.
'S pravom mogu reći da ni na jednom stambenom tržištu nemamo paritet između ponude i potražnje. Možda je dobro da je tako jer bi došlo do zasićenja i prodavatelji se ne bi mogli igrati cijenama, kao što se igraju danas, što bi bila potpuno nova situacija na tržištu', ustvrdila je Likan.
Pogotovo se to odnosi na stanove za najam, kojih, ističe Vujović, u manjim gradovima i nema. No Likan upozorava da u Hrvatskoj ionako ne postoji regulirano tržište najma. Kako bilo, trend preseljenja u satelitske gradove, hranjen nižim cijenama i kvalitetnijim životnim uvjetima, postaje ustaljen.
'Trendovi života su takvi da mlađi ljudi, pogotovo oni koji su u biznisu, traže neki mirniji kutak izvan grada. Ako govorimo o Zagrebu, dok se ne stabilizira prometna infrastruktura i dok grad ne poprimi nove održivije, a opet zelenije aspekte, život u gradu samo je dolijevanje ulja na vatru, stres koji ionako imamo u svakodnevnom životu. Nastavit će se trend preseljenja iz Zagreba u satelitske gradove. S druge strane, moramo uzeti u obzir sve veći broj novih radnika, stranih radnika. Njihovo smještanje u gradu je skupo, tako da će se tražiti rješenje za njih i u satelitskim gradovima. S obzirom na gospodarski rast, razvoj i sve trendove, to će poticati rast i razvoj satelitskih, ne samo velikih gradova', zaključila je Likan.