Europska komisija prošlu srijedu objavila je plan 'REPowerEU: Plan za brzo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije i poticanje zelene tranzicije', u kojem je, među ostalim, odredila obveznu ugradnju solara u postojeće javne i poslovne zgrade te sve nove stambene zgrade počevši od 2026.

'Cijena gradnje sigurno će biti viša za nove zgrade, a razmjerno i veća za postojeće', ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG), piše Jutarnji list. Također, iz te komore upozoravaju da se trošak ulaganja i održavanja svake zgrade treba gledati u njezinu cijelom životnom ciklusu i tako raditi analiza troškova.

'Ako promatramo cijeli životni ciklus zgrade, onda sigurno u konačnici ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije time će se smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi uporabe jedne zgrade', napominju u Komori.

Trošak ugradnje solara u zgrade, kako se doznaje od Stjepana Talana, vlasnika najveće domaće tvornice solarnih panela Solvis iz Varaždina, kreće se od 40 tisuća do 70 tisuća kuna.

'Govorimo o cijeni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za obiteljske kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća kućanstvo, a iznosi oko tri tisuće kuna fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko pet tisuća do šest tisuća kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko pet tisuća do sedam tisuća kuna godišnje na troškovima struje', rekao nam je Talan.

On pozdravlja direktivu REPowerEU i podsjeća na to da se o obveznoj ugradnji solara kao ideji govori već desetak godina.

'U Hrvatskoj nije bilo sistematskog pristupa koji bi dodatno motivirao na ugradnju elektrana. Zadnjih mjeseci interes za instalacije znatno je porastao, sve u očekivanju viših cijena električne energije', tvrdi Talan.

Kako doznaje Jutarnji list u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, dosad su u nas solari ugrađeni na 3780 stambenih zgrada, a u proceduri je dodatnih 340 novih ugradnji. Na pitanje kada se može očekivati unos obveze ugradnje solara na nove stambene zgrade u domaće zakonodavstvo, u Ministarstvu kažu da to ovisi o postupku usklađivanja prijedloga EK između zemalja članica Unije.

'Već sada je naš zakonodavni okvir poticajan za ugradnju solara, skraćene su procedure i u većini slučajeva ne izdaju se dodatne dozvole jer se radi o jednostavnim građevinama u okviru postojećih objekata. U odnosu na program REPowerEU, omogućit će se dodatni financijski instrumenti za implementaciju fotonaponskih elektrana', kažu u Ministarstvu gospodarstva.

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG) očekuju da će uvođenje obveze ugradnje solara u javne, poslovne i stambene zgrade ići postupno. U Komori računaju na to da će ta obveza prvo biti uvedena za nove javne i poslovne zgrade, zatim za postojeće javne i poslovne zgrade, a na kraju će doći na red nove stambene zgrade.

'Investicija se, bez državnih poticaja, vraća tek za dvadesetak godina', upozoravaju u HKIG-u.

Iako se u javnosti mogu čuti procjene da bi se obveza ugradnje solara u nove stambene zgrade mogla uvesti već 2024., u Komori su suglasni s procjenama da je EK predložio 2026. kao godinu u kojoj bi se počela primjenjivati obveza. Neke članice EU-a već su uvele obveznu ugradnju solara u stambenu novogradnju.