Cijena jabuka u Hrvatskoj od Nove godine mogla bi strmoglavo porasti. Pojedini proizvođači predviđaju i skok od gotovo sto posto, što znači da bi kupci za kilogram mogli plaćati i do 15 kuna. Stručnjaci za hranu potvrđuju rast cijena, ali smatraju da to ne bi trebalo biti dugoročno. No jabuka će biti manje nego inače jer je urod u europskim voćnjacima gotovo prepolovio proljetni mraz
'Definitivno će biti manje jabuka. Do povećanja cijene nikada ne dolazi odmah, nego kada marketi shvate koliko je te godine ubrano, a to se dogodi tek u studenom, prosincu. Tada počinje stampedo i cijene rastu', slikovito za tportal objašnjava situaciju koja bi mogla nastati Nikola Velicki, direktor tvrtke Rabo iz Kneževih Vinograda u Baranji, koja godišnje proizvede oko 6500 tona konzumne jabuke. Prošle godine ova tvrtka, prema službenim podacima Poslovne Hrvatske, uprihodila je 59,26 milijuna kuna, a dobit joj je iznosila 3,76 milijuna kuna.
Dok više od polovice proizvodnje izvezu na Bliski istok, u Egipat, Skandinaviju, Italiju i Njemačku, drugo završi na policama splitskog trgovačkog lanca Tommy. Njihovom voćnjaku, koji se prostire na 115 hektara površine u podnožju Banske kose, od čega je gotovo 75 posto jabučnjaka, mraz nije naštetio jer imaju antifrost sustav, kao i mreže protiv tuče te navodnjavanje i prihranu.
'Jabuke ćemo imati kao i u normalnoj godini. No sve i da mraz pokosi sve voćnjake u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, kao što se dogodilo 2016. godine, ništa se u Europi neće dogoditi s cijenama, ali ako mraz pogodi jednu od tri ključne europske sile u proizvodnji ovog voća, Poljsku, Italiju ili Francusku, one će rapidno porasti. A poljski voćnjaci pokošeni su ovoga svibnja jer je kod njih nešto kasnija vegetacija, no mraz je pogodio i ostale, Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku', tumači Velicki, napominjući kako bi se u Europi moglo ubrati gotovo 30 posto manje jabuka u odnosu na reprezentativnu 2015.
'To je bila prosječno jaka godina što se tiče količine. U Europi je ubrano 12,5 milijuna tona jabuka. Godinu kasnije bilo je 11,2 milijuna tona, a sada se predviđa oko 9,3 milijuna tona', kaže on.
Prema proizvedenim količinama, jabuka je najčešće voće. Državna statistika pak govori kako je prošle godine Hrvatska prepolovila svoju proizvodnju te s 57.176 tona pala na 44.576 tona jabuka, što je gotovo 57 posto manje. Istovremeno je u poljskim voćnjacima ubrana gotovo četvrtina jabuka proizvedenih u Europskoj uniji.
Prosječna cijena jabuke na hrvatskim veletržnicama prema Tržišnom informacijskom sustavu u poljoprivredi (TISUP) posljednjih tjedana se kreće, ovisno o sorti, između pet i sedam kuna po kilogramu.
'Poslije Nove godine cijena kilograma jabuka mogla bi biti veća, čak do 15 i više kuna', govori za tportal Stipe Dumančić, vlasnik pet hektara jabučnjaka u Baranji koji prosječno godišnje ubere oko sto tona jabuka različitih sorti te ih prodaje na malo.
Zbog mraza i tuče ove godine ima štetu na gotovo 90 posto uroda. Ubrao je oko 60 tona, od čega je tek deset konzumna jabuka, dok će ostatak završiti u preradi.
Velicki pak dodaje kako cijena može rasti i do 300 posto, ali sve ovisi od koje se baze gleda.
'Ako je akcijska roba u pitanju, onda će rasti i 300 posto, ali ako se gleda neka prosječna redovna cijena u godini, koja iznosi devet ili deset kuna u trgovini, onda je to povećanje od 50 posto, što nije malo. No jedna kuna na kilogramu više u odnosu na prosjek za voćare nevjerojatno puno znači, to je pet godina rada', kaže on te nastavlja:
'U ovoj prvoj fazi berbe povećanje je možda u nekoj prodajnoj cijeni prema marketima 20 posto, ali od Nove godine i dalje ona bez problema može ići gore 30, 50, čak i sto posto. No postoji limit koji tržište može apsorbirati. Dakle ono će podizati cijenu dokle može, ali u jednom trenutku ljudi će prestati kupovati jabuku jer im je ona preskupa, a tada će se marketi okrenuti alternativama, nekim drugim sortama i sezonskom voću. Pitanje je samo koja će biti gornja točka', razmišlja Velicki.
Do povećanja cijena u odnosu na prošlu godinu je već došlo, slaže se stručnjakinja za sektor hrane u Hrvatskoj Zvjezdana Blažić, a taj je trend u značajnim postotcima prisutan kako u veleprodaji tako i u maloprodaji.
'Cijena mandarina ove godine je narasla 60 posto, jabuka otprilike devet. Ove cijene koje se odnose na voće i povrće apsolutno se mogu povezivati s vremenskim neprilikama, ali što se tiče drugih, poput mesa, mlijeka, jaja, meda, riječ je o nekim drugim vrstama kretanja', odgovara tportalu ova stručnjakinja za sektor poljoprivredne i prehrambene industrije.
A koliko bi cijene voća mogle još rasti, pitamo ju.
'S cijenama nije jednostavna priča. Sigurno će doći do nekog blagog povećanja, posebice voća i povrća, jer je svugdje bilo većih elementarnih nepogoda, ali s druge strane uvoz će učiniti svoje i tržište će nadomjestiti domaću ponudu. Neće tu biti nekih spektakularnih razlika u cijenama, ali možemo očekivati da će doći do njih. Dugoročno nitko ne predviđa rast cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dapače one govore da će te cijene biti nešto niže', odgovara Blažić.