Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović te predstavnici trgovačkih lanaca i udruženja u utorak su razgovarali o dizanju cijena zbog prelaska na euro. Filipović je ustvrdio da u kriznoj situaciji trgovački lanci iz mjeseca u mjesec povećavaju cijene, no da 'dizanje cijena neće proći' te da će Vlada 'učiniti sve da zaštiti standard hrvatskih građana'. No pred Vladom bi mogao biti ozbiljan posao, tvrdi naš poznati ekonomist Željko Lovrinčević, jer se u uvođenje eura ušlo naivno i snimanjem spotova, zbog čega se sad moramo vaditi požarnim mjerama
Ministar Filipović rekao je nakon sastanka s trgovcima da su na stolu sve mjere – od crnih listi do zamrzavanja cijena široke liste proizvoda. S predstavnicima trgovačkih lanaca i udruženja razgovarao je o kontinuiranom rastu cijena hrane i bezalkoholnih pića te konverziji kune u euro.
Podsjetio je da je inflacija trenutno na 13,5 posto te da se, kad se pogleda njezina struktura, može vidjeti da na nju najviše utječe porast cijena hrane i bezalkoholnih pića.
vezane vijesti
Predstavnici trgovaca nakon sastanka nisu davali izjave, no uoči njega kazali su da u trgovinama nije došlo do povećanja cijena zbog neopravdanog zaokruživanja prilikom prelaska na euro, a da su uoči uvođenja eura one rasle zbog drugih utjecaja.
'Trgovci nisu podigli cijene. Zaokruživali su prema pravilima zaokruživanja. Ako je zadnja znamenka pet ili više, onda su zaokruživali drugu decimalu na više. Ako je četiri i niže, onda su drugu decimalu zaokruživali na niže, kako je to Vlada rekla u smjernicama', izjavio je predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u Martin Evačić.
'Stvoren je slobodan prostor za trgovce koji su oni i iskoristili'
Ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević kaže da su energenti i hrana dva glavna izvora rasta cijena, odnosno inflacije u Hrvatskoj, te da je riječ o segmentima koji imaju izrazitu 'oligohornu' strukturu.
'Kod energenata dvije trećine tržišta drže dvije tvrtke, Ina i Petrol. Kod hrane je nešto bolja situacija, no i dalje je vrlo slično, jer gotovo 60 posto tržišta drže Schwarz grupa (Lidl, Kaufland) i Fortenova grupa. Imate 'oligohornu' strukturu na oba pola gdje je glavni izvor inflacija. To je podrazumijevalo da se Vlada s agencijama intenzivnije uključi u kontrolu 'oligohorne' pozicije kako se ona ne bi zloupotrijebila, jer su to najranjiviji blokovi. Kod energenata je došlo do neke kontrole cijena u smislu angažmana, a kod trgovine, posebice hrane i drugih potrepština, nije. Stvoren je slobodan prostor trgovcima, a mišlju da će konkurencija riješiti svoje. No 'oligohorna' struktura je vrlo jaka, posebice jer ti lanci polako okrupnjavaju, zamjenjuju domaće proizvode uvoznim. Uzeli su prostor i iskoristili su ga', ustvrdio je Lovrinčević u razgovoru za tportal.
Smatra da je Hrvatska narodna banka (HNB) 'slala naivne poruke' očekujući rast cijena od tek 0,2 posto prilikom uvođenja eura. No Lovrinčević pritom podsjeća da su druge zemlje uvodile euro dok je inflacija u Europi bila 2,5 posto, a ne više od 13 posto, kao što je to u slučaju Hrvatske.
'Mehanizmi kontrole nisu razvijeni, a sav teret ne može se svaljivati na trgovce'
'Samo uvođenje eura moglo bi donijeti porast inflacije od dva do dva i pol postotna boda, što nije malo. To je sasvim novi prostor, a krivo se komuniciralo da će rast biti zanemariv. Sad su trgovci iskoristili taj prostor, a on je bio veći nego što je HNB govorio. S druge strane, mehanizmi kontrole koji su trebali postojati – poput primjerice crnih lista kako bi se ukrotili takvi pokušaji – nisu razvijeni, nego je Hrvatska taj novac i to vrijeme potrošila na snimanje naivnih spotova o uvođenju eura. Razdoblje prilagodbe i uvođenje eura odrađeni su u jako kratkom roku, uslijed atipične situacije, jer nijedna druga država nije u vrijeme toliko visoke inflacije uvodila euro, pa je i prostor za 'muljaže' veći.
Hrvatske regulatorne agencije nisu funkcionirale ni prije uvođenja eura, bilo je problema i kod marža koje su radikalno porasle i prije inflacije, kao i problema s energentima, a agencije nisu ništa poduzimale. Trgovci su se osjetili dovoljno sigurnima s obzirom na trenutak i očekivanja prema kojima se 'ništa bitno neće dogoditi'. Ostao im je velik prostor i iskoristili su ga za povećanje cijena', kaže Lovrinčević, dodajući da ne treba sav teret svaljivati na trgovce jer se isto događa i u drugim djelatnostima, primjerice u uslužnom sektoru.
Naš sugovornik smatra da ćemo uvođenjem eura dobiti dodatni impuls u inflaciji, a na to će, kaže, dodatno utjecati nove cijene energenata od 1. travnja. 'Inflacija će tijekom 2023. ponovno iznenaditi regulatore', smatra Lovrinčević.
Kaže da su cijene već formirane i istaknute te da ih trgovci mogu korigirati jedino posebnim akcijama. 'Branše su nastojale promijeniti svoj relativni položaj. To je trebala biti tehnička konverzija, a ona se pretvorila u pokušaj promjene relativnog položaja u inflacijskom okruženju. Iskreno govoreći, cijeli posao oko kontrole cijena odrađen je dosta 'šlampavo'. Tehnički je to u redu, banke su opskrbljene, ali strateški je naglasak bio onemogućiti subjektima da to iskoriste za promjenu relativnog položaja, no oni su to iskoristili. HNB i regulatorni dio, agencije i sama Vlada nisu se iskazali. Sad pokušavaju ad hoc mjerama i sastancima možda dogovoriti neke akcije, no očito je to da su podcijenili situaciju', zaključuje Lovrinčević.
