Slična akcija provedena je i 2019. godine, kada je nakon kruga porezne reforme primijećen silan rast broja paušalaca. Upitali smo Hrvatsku obrtničku komoru, koju vodi Dragutin Ranogajec, kako komentiraju 'hajku' koju su na njihove članove pokrenuli u Poreznoj upravi.

Oni navode da se protive svakoj zloupotrebi zakona, kao i poslovanju mimo propisa, te smatraju da je kršenje propisa potrebno rješavati kontrolom, kako je to uređeno i u ostalim zemljama EU-a, ali i kontrolom onih za koje postoji opravdana sumnja u zloupotrebu, a ne široko prema svima, u ovom slučaju oko 50.000 obrtnika paušalaca.

'Tim više jer sva 'obilježja kriterija', a osobito 'kontrola ponašanja' u smislu kontrole što 'posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva' ostavljaju previše prostora slobodnoj procjeni, različitoj od jedne do druge osobe koja će provoditi kontrolu', kažu nam u Komori i dodaju da ishodište u zakonu nema jasno precizirane odredbe, na što su upozoravali još u studenom 2019. godine.

Korištenja poreznih pogodnosti protivna svrsi zakona, sadržana u članku 12.a Općeg poreznog zakona, koji se odnosi i treba se podjednako primjenjivati kako na obveznike poreza na dohodak, tako i na obveznike poreza na dobit, kao i odredbe u članku 27.a Zakona o porezu na dohodak, neprecizna su i neodređena, posebno kriteriji iz stavka 3. Korištenje poreznih pogodnosti i prikrivanje nesamostalnog rada jednako se može pojaviti i kod obveznika poreza na dobit, kao i kod prekogranične poslovne suradnje, te Hrvatsku obrtničku komoru zanima zašto u pokretanje ovakve vrste nadzora nisu uključena trgovačka društva i ostali gospodarski subjekti', kažu nam.

Sporni su im i obrasci, tzv. Upitnik NR, poslani svim njihovim članovima, a koji se moraju popunjavati u sklopu dokazivanja da je poslovanje posve legalno.

'Uvođenjem Upitnika NR obrtnike se administrativno opterećuje, ali prije svega diskriminira u poslovnom okruženju. Stvara se negativna medijska slika o obrtnicima koji su kao svoj način poslovanja izabrali paušalno oporezivanje dohotka, kolektivno ih prikazujući kao 'nepoštene', čime se čini šteta i njihovom ugledu i sveukupnom poslovanju', kažu nam.

Hrvatska obrtnička komora tražila je od Porezne uprave žurno povlačenje Upitnika NR, ali i niz objašnjenja.

Pitaju se temeljem kojeg se propisa traži popunjavanje upitnika; što znači 'vrsta' djelatnosti, a što 'broj' poslovnih partnera (pogotovo za početnika); zašto se za poslovni plan traži opisati 'sustav oglašavanja' i što znači ima li netko web stranicu koja danas nema primat u načinu oglašavanja; što znači imati 'vlastiti' prostor – sugerira li to da bi svaki obrtnik trebao biti vlasnik prostora u kojem posluje?; što znači 'najznačajniji' isplatitelj (početniku, koji je odlučio postati obrtnik upravo zbog prvog i velikog posla to će biti i 100 posto); koja je pravna osnova pitanja na koji način obrtnik komunicira s naručiteljem (mail, telefon, s kojom osobom).

'Odgovori na pitanja od 1. do 5. ne moraju značiti ništa za zaključak o prikrivenom nesamostalnom radu, a putni troškovi mogu biti dogovoreni na teret naručitelja – pri obavljanju obrta, i to je predmet pregovaranja. Isplate u određenim vremenskim razdobljima čest su slučaj prilikom ugovaranja poslovne suradnje (npr. prijevod, lektura, poslovno savjetovanje), a naručitelj može postaviti uvjete. Posao (ugovor, koji može biti i usmeni) nikada se ne može iz čista mira raskinuti bez posljedica', dodaju u Komori.

Pitamo i zašto je Porezna uprava naglasila da će posebno promatrati obrtnike u IT-u i kako to komentiraju, na što nam kažu da su se takvi paušalci neutemeljeno našli pod povećalom javnosti, pri čemu se diskriminira i tu djelatnost i obrtnike koji se bave njome, prikazujući ih a priori nepoštenima, čime se čini šteta njihovom ugledu i sveukupnom poslovanju.

'Hrvatska obrtnička komora protivi se diskriminaciji bilo koje djelatnosti obrta. Svaki obrtnik registracijom obrta preuzeo je osobnu odgovornost za plaćanje doprinosa, poreza te stavio i vlastitu imovinu na bubanj', zaključili su.