Zvjezdarnica je otvorena za građane ovaj četvrtak. Svečanosti su nazočili brojni lokalni političari, od izaslanika predsjednika Vlade i župana Koprivničko-križevačke županije Darka Korena, pa sve do brojnih gradskih i županijskih vijećnika, pročelnika, ravnatelja i direktora. Red govorancije, red pjesme i rezanje crvene vrpce.

Mi smo posjetili Križevce dan ranije. Najvažniji gosti tad su bile vrijedne čistačice koje su zvjezdarnici davale zadnji glanc.

Bijela pravokutna zgrada, izgleda monolitnog spomenika, s kupolom na južnoj strani, smjestila se u centru grada. U blizini se nalaze Dom zdravlja, Gradska knjižnica i Dom za umirovljenike.

Zašto gora Kalnik nije bolja lokacija za zvjezdarnicu

Pitanje koje se nameće je zašto nije postavljena izvan naselja? Idealna pozicija, laički gledano, čini se desetak kilometara udaljena gora Kalnik. Ondje je noćno nebo sigurno vidljivije nego usred grada koji, iako malen – ima svega 10 tisuća stanovnika – svojim svjetlima zasjenjuje zvijezde.

Dundović se nasmijao na našu opasku. Već ju je puno puta čuo. Ali opet strpljivo krene objašnjavati.

'Većina zvjezdarnica, kako kod nas, tako i u svijetu, nalazi se u gradovima. Zagreb, Rijeka, Pula… Jedine naše zvjezdarnice izvan naseljenog mjesta su Hvar i Tićan kod Višnjana u Istri. Stvar je u namjeni. Kad želite, kao mi, popularizirati znanost, tad zvjezdarnica treba biti blizu ljudima. Ako vam je primarni cilj znanstveno istraživanje, tad je gradite daleko od naselja jer je tamo manje svjetlosnog zagađenja, zračnih turbulencija i drugih šumova. Najbolji svjetski astronomski opservatoriji zato se nalaze na Havajima, Kanarskom otočju i u pustinji Atacama u Čileu', govori Dundović.

I da je križevačka zvjezdarnica postavljena na Kalnik, ne bi se puno postiglo jer bi joj i dalje smetala 'svjetlosna kugla' 50-ak kilometara udaljenog Zagreba, ali i manjih okolnih gradova, poput Varaždina i Koprivnice.

'Ne bi puno pomogla dislokacija 30 kilometara istočnije ili zapadnije. S druge strane, infrastrukturno bi bilo puno zahtjevnije i skuplje izgraditi zvjezdarnicu na brdu, s time da bi bila nedostupnija posjetiteljima. Inače, ljudi misle da je svjetlosno zagađenje najveći problem. Ono se može eliminirati raznim filtrima. Puno veći problem su turbulencije u atmosferi. Njih se ne možete tek tako riješiti. Mreškanje zraka postavlja limite u rezoluciji nekog daljnjeg objekta na nebu. To je osnovni razlog zbog kojeg su u svemir postavljeni teleskopi Hubble i James Webb', podučava nas naš domaćin.

Tajna masivnog betonskog stupa

Stojimo na terasi na krovu zgrade. Taj dio izgrađen je prvi i u njemu se nalaze uredi, soba za sastanke i predavaonica. Nastao je u sklopu projekta Future Hub Križevci, za koji je najvećim dijelom dobiven novac iz EU-a. Za tih gotovo dva milijuna kuna (270 tisuća eura) uspostavljen je Kozmološki znanstveno-obrazovni centar otvoren krajem 2020. godine.

Izgradnja zvjezdarnica financirana je iz drugog projekta EU-a, SPARK, vrijednog oko tri milijuna kuna (400.000 eura). Kopanje temelja krenulo je u siječnju prošle godine. Osam mjeseci kasnije postavljena je dvije tone teška i u promjeru pet metara dugačka kupola.

'Prije je ovdje u centru grada bila velika vojarna Jugoslavenske narodne armije. Kozmološki centar i zvjezdarnica nalaze se na mjestu jedne od zadnjih baraka', kaže Dundović dok se spiralnim stepenicama penjemo do teleskopa podno kupole.

Metalno stubište ovija se oko masivnog betonskog stuba. Nismo previše obraćali pažnju na njega dok nas križevački astrofizičar nije zaustavio negdje na pola puta. 'Što mislite, čemu služi ovaj stup i zašto je važan', pita nas profesorskim tonom.

Stup kao stup – pomislimo. Valjda je tu zbog stepeništa.

'Teleskop se nalazi na 10 metara visine. Težak je 50-ak kilograma i nalazi se upravo na ovom stupu. Kad vjetar puše, cijela zgrada vibrira. Radi se o mikroskopskim pomacima. Ali za teleskop koji ima povećanje od nekoliko stotina puta to je problem. Zato se postavlja na zasebni stup koji ide skroz do temelja, a od ostatka zgrade izoliran je stiroporom. Zato on ne prenosi vibracije. Moglo bi se reći da je cijela zgrada ustvari izgrađena oko ovog stupa', objašnjava Dundović.

Križevački teleskop 'rođak' je svemirskog Hubblea

Problematika betonskog stupa brzo nam se zagubila u nekoj od moždanih 'ladica' kad smo izbili podno kupole i ugledali njegovo veličanstvo – teleskop. Iako malen u usporedbi s onim gromadama koje inače vidite u nekom znanstvenom dokumentarcu ili holivudskom filmu, opet vam se iz usta otme 'vau'. Doprinos tome svemirskom efektu daje i iznutra crna, savršeno obla, kupola.

'Radi se o teleskopu vrste Ritchey-Chretien, poput najpoznatijeg svemirskog teleskopa Hubble. Jedan je od boljih u Hrvatskoj. Glavno hiperbolno zrcalo promjera je 40 centimetara. To vam je zadnji tip teleskopa za komercijalnu upotrebu, što je nama sasvim dovoljno jer mu je namjena popularizacija znanosti. Sve iznad toga su znanstveni teleskopi čija cijena eksponencijalno raste i izvan su našeg budžeta', govori Dundović.

Na to stisne gumb za otvaranje kupole. Začu se zvuk kao da se otvaraju pomična vrata na svemirskom brodu USS Enterprise iz 'Zvjezdanih staza'. Ukaže se nebo nad Križevcima. Nažalost, ne noćno i zvjezdano, već prijepodnevno i oblačno. Ali svejedno je Dundović smislio način da nam demonstrira snagu teleskopskog oka. Usmjerio ga je na pola kilometra udaljen toranj crkve sv. Ane, na kojem se nalazi sat.

Golim okom jedva nazirete kazaljke. Kroz teleskop ne da vidite kazaljke, već i muhe koje se odmaraju na njemu.

'Kad je riječ o promatranju nebeskih tijela, odlično se vidi Mjesec. Možete uz kokice tjedan dana ići od kratera do kratera i proučavati detalje. Super se vide i Jupiter i ostali nama bliži planeti Sunčevog sustava. Za promatranje objekata dubokog svemira, kao što su maglice i galaksije, dobro je koristiti fotoopremu', pojašnjava Dundović.

Skriveni heroj križevačke svemirske avanture

I dok bismo se mi manjim rođakom Hubblea igrali još satima, križevački astrofizičar upozori nas na nešto drugo – na kupolu zvjezdarnice. Priča o njezinoj izgradnji za njega je toliko inspirativna da je vrijedi, smatra on, ispričati zasebno. A ni nama, kad smo je čuli, nije bilo žao jer smo doznali za jednog od skrivenih heroja križevačke svemirske pustolovine.

'Kupola, osim što štiti teleskop i promatrače od atmosferskih utjecaja, ima estetsku i simboličku ulogu. Jer je to najprepoznatljiviji dio svake zvjezdarnice. E sad, astronomske kupole nisu komad opreme koji se može kupiti u nekom trgovačkom centru. Njih izrađuju i dobavljaju specijalizirane tvrtke, a one veće od dva, tri metra u promjeru izrađuju se isključivo po narudžbi. U svijetu postoji možda desetak proizvođača astronomskih kupola, od čega tek nekoliko njih koji isporučuju kupole diljem svijeta', uvodno krene Dundović.

On i njegova ekipa kontaktirali su s najvećim proizvođačima koji rade s NASA-om i Europskom svemirskom agencijom. Ali cijene su bile doslovno astronomske. Ponajviše zbog toga što se radi o kupolama koje mogu izdržati ekstremne vremenske uvjete – nalete vjetra od 300 km/h, temperature od minus 70 do plus 70 stupnjeva Celzijevih te tone snijega i leda. Sve ono što je u Križevcima, da kucnemo o drvo, malo vjerojatno.

Ipak, u konačnici je pronađen manji proizvođač iz Australije koji je zadovoljavao cijenom i kvalitetom. Ali kad se sve činilo riješeno, pogoni australske tvrtke nestali su u katastrofalnom požaru koji je u ljeto 2021. (naša zima) poharao kontinent.

'Bilo je to šokantno. Činilo se da smo ostali bez ikakvih opcija. Tad sam prvi put počeo ozbiljno razmišljati o tome da se kupola napravi u Hrvatskoj. Išao sam logikom da je u Križevcima u vrijeme bivše države radila jaka metalna industrija, tvrtka Čelik. Znanje i iskustvo sigurno su se negdje zadržali. Krenuo sam obilaziti lokalne tvrtke, ali nitko nije bio zainteresiran. Posao je bio riskantan, a ne baš toliko isplativ', prisjeća se Dundović.

Životno djelo dobrog majstora Slavečkog

Već pomalo očajnom, u ruke mu je igrom slučaja dospio kontakt još jedne firme – Metal 5 iz sela podno Kalnika. Kad ih je došao obići i vidjeti kakav pogon i strojeve imaju, za vlasnika Stjepana Slavečkog pripremio je čitav set pitanja.

'Pitao sam ga hrpu tehničkih detalja. Imao sam i trik pitanja. Sve s ciljem da ispitanik padne. Ali on se nije dao. Na sve je imao odgovor. Čak je imao sve potrebne strojeve i tehnologiju izrade. I lista poslova koje je dotad radio bila je dojmljiva. No najviše me osvojila silna želja majstora Slavečkog da izgradi kupolu. Rekao mi je da je pred mirovinu i da će to biti njegovo životno djelo. Zadnji veliki izazov prije kraja karijere. Novac ga uopće nije interesirao', s osmijehom kaže Dundović.

Napokon, na završnom natječaju za kupolu došla je ponuda iz Njemačke te ponuda tvrtke Metal 5. Najpovoljnija se pokazala potonja i Slavečki se sa svojim radnicima bacio na posao.

'Imali su malo više od pola godine za planiranje, projektiranje i izgradnju. Brinulo me sto stvari. Kako će napraviti ovo ili ono, hoće li uspjeti izvesti ovaj ili onaj detalj. Hoće li kupola biti zbilja dovoljno zaobljena, minimalistička i bez previše nekakvih izobličenja i kerefeka? Na kraju je ispala bolja nego što sam to mogao i zamisliti. Na njoj su nam zavidni i iz eminentnih zvjezdarnica', s ponosom ističe Dundović.

Najveći misterij zvjezdarnice u Križevcima

Nakon što smo doznali sve o kupoli, teleskopu i čuli priču o dobrom majstoru Slavečkom, došlo je vrijeme da razjasnimo možda i najveći misterij zvjezdarnice u Križevcima. Zašto se naš domaćin vratio u rodni grad i osnovao Kozmološki centar u državi u kojoj je znanost, ako ne zadnja, a ono predzadnja rupa na svirali?

Govorimo o čovjeku koji je doktorirao u Institutu za teorijsku fiziku Sveučilišta u Hamburgu.

Član je i međunarodne kolaboracije Pierre Auger Observatory, koja se bavi detekcijom visokoenergetskih kozmičkih zraka, te je u dva navrata bio na terenskom istraživanju na opservatoriju podno Anda u Argentini.

A neposredno prije povratka u Križevce sudjelovao je u istraživanjima u Znanstvenom institutu Gran Sasso (GSSI), koji je osnovan uz Nacionalni laboratorij Gran Sasso (LNGS) - najveće podzemno istraživačko postrojenje na svijetu, smješteno 1800 metara pod planinom.

'Vratio sam se razočaran trenutnim stanjem u znanosti. Čovjek jako puno toga mora žrtvovati za klasičan akademski put, a ne može se baviti istraživanjem kako želi. Svatko onaj tko se istinski raduje istraživanju ogorčen je time koliko je današnja znanost birokratizirana. Vaš se uspjeh mjeri brojem članaka koje godišnje objavite. Nikad u povijesti nismo imali više znanstvenika u svijetu, a nikad manje fundamentalnih otkrića. Osobito kad se to usporedi s krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Neki to objašnjavaju time da su tada pobrani svi dostupni plodovi. Meni je to jako defetistički. Povijest nas uči da je to samo privid. Uvijek bi se otvorila neka nova vrata u tom voćnjaku s puno nepobranih plodova. Samo nam trebaju radikalne promjene', uvjeren je Dundović.

Dvojica hrvatskih astrofizičara u ratu s 'institucionalnom znanosti'

Istomišljenika je pronašao u vršnjaku i kolegi astrofizičaru Petru Pavloviću iz Karlovca, s kojim je bio na doktoratu u Hamburgu. Njih dvojica osmislila su sve ono što se dosad odigralo u Križevcima.

Izbor je pao na Dundovićev grad jer je on prije odlaska u inozemstvo bio dosta aktivan u organizacijama civilnog društva. Jedan je od osnivača lokalne astronomske udruge Perzeidi te je bio član vrlo agilne križevačke neprofitne udruge P.O.I.N.T. Te dvije organizacije zdušno su prihvatile prijedloge dvojice astrofizičara, a osnivanje Kozmološkog centra dobilo je podršku i gradske vlasti. Pavlović se također vratio u Hrvatsku i s Dundovićem posljednje tri godine vodi projekt.

'Ovo je platforma s koje krećemo ispočetka. Želimo otvoriti prostor sebi i drugima za znanost i istraživanja izvan današnje institucionalne znanosti. Stajališta smo da se svemir ne može spoznavati samo na tehnički način. Sve discipline – kemija, fizika, biologija, matematika, računarstvo, filozofija… - trebaju raditi zajedno kako bi spoznale kozmos. Taj kozmos nije samo zvjezdano nebo. To su planeti, zvijezde, čovječanstvo. To je sve. Zbog toga se nismo nazvali astronomski i astrofizički centar, jer to bi nas ograničilo. Kod nas su dobrodošle sve discipline koje imaju težnju univerzalnom. Želimo tražiti odgovore na univerzalna pitanja. Kakva je narav tvari? Kako ujediniti kvantnu teoriju i teoriju relativnosti? Je li moguća prava umjetna inteligencija? Što je svijest?' objašnjava Dundović.

Na tim, netko će reći romantičnim, a mi ćemo ih nazvati renesansnim temeljima, križevački i karlovački astrofizičar, s još nekoliko kolega znanstvenika, osnovali su Institut za kozmologiju i filozofiju prirode sa sjedištem u Križevcima.

'Želimo da naš Kozmološki centar preraste u značajan obrazovno-znanstveni centar na globalnoj razini. Već sad dogovaramo znanstvene konferencije s Francuzima, Talijanima, Nijemcima… Želim da se Križevci i Hrvatska stave na svjetsku kartu znanosti. Možda vam sve to zvuči donkihotovski. Ali evo, do prije nekoliko godina i ovo što sad imamo činilo se nezamislivim', kaže Dundović.

Zaista, tko bi prije pet, šest godina rekao da će trenutno najmodernija zvjezdarnica u Lijepoj Našoj biti otvorena u malim Križevcima. Gradu poznatom po osam crkvenih tornjeva, ali od sada i po bijeloj kupoli.