‘Naš posao je pružati podršku teleskopima NASA-e i američke vojske. Kao dio mreže International Asteroid Warning, potvrđujemo da objekt postoji i naša mjerenja daju sigurnost da se neće izgubiti’, kaže, za početak, astronom, pedagog i futurolog Korado Korlević.

Pokretač i voditelj Zvjezdarnice i Astronomskog društva Višnjan po mnogo je čemu jedinstven u izvršavanju svoje životne misije - izgradnji boljeg i održivog svijeta. Održivog u doslovnom smislu riječi, jer kao prekaljeni tragač za asteroidima štiti Zemlju od udara nebeskih tijela, poput Apophisa, gromade koja bi mogla ozbiljno zaprijetiti u travnju 2036.

O cunamijima biblijskih razmjera i neizvjesnoj budućnosti čovječanstva, kao i o buđenju kreativnih ljudskih potencijala i znanstvenim postignućima, Korlević najčešće promišlja u gluho doba noći, dok prati asteroide na velikom monitoru u kontrolnoj sobi Zvjezdarnice.

U okviru svojih mogućnosti, on daje svoj maksimum: praktički bdije tri do četiri puta u tjednu, spavajući po 10-ak minuta svaka dva sata. U zimskim uvjetima, kada je vidljivost najbolja, snimi i obradi po više od tisuću fotografija u jednoj noći, šaljući odmah podatke u Centar IAU-a, poput štafete, na znanje i ravnanje drugim zvjezdarnicama. I sve to volonterski, jer za noćni rad u Zvjezdarnici nije predviđeno posebno radno mjesto.

Godišnje se u Zvjezdarnici odradi oko 7500 volonterskih sati, a svih četvero zaposlenih na poslovima administracije i koordiniranja, koje volonteri ne žele raditi, šefu se obraćaju imenom, bez tituliranja. A baš tako – Korado – nazvan je i asteroid 10201 između Marsa i Jupitera, odlukom Komisije za imenovanja IAU-a. Jedno je to od mnogobrojnih priznanja voditelju Zvjezdarnice Višnjan, aktivnom ili počasnom članu mnogih međunarodnih strukovnih organizacija i udruga.

Početkom 90-ih Korlević je bio jedan od ključnih ljudi u Prvoj međunarodnoj ekspediciji u područje misteriozne Tunguske eksplozije u Sibiru 1908. godine. Čestice pronađene u smoli porušenog drveća potvrdile su asteroidno porijeklo tijela koje je eksplodiralo iznad prašume i opustošilo oko 2000 četvornih kilometara.

‘Ono što smo tamo shvatili bilo je da je bolje pronaći sljedećeg impaktora na nebu nego pretraživati zgarište kasnije’, naveo je Korlević, dodajući da je ta ekspedicija, u suradnji s ruskim astronomom Genadijem Andrejevim, označila i početak projekta ‘Svemirske straže’ u Višnjanu.

Tri desetljeća kasnije inicijalni opservatorij na Tićanu prometnuo se u rasadnik stručnog kadra, znanstveno-edukativnu instituciju koju pohode mentori i učenici od Amerike do Japana. Američki Time Out u reportaži iz Višnjana piše da Zvjezdarnice tamo ne bi bilo bez njegove vizije, odlučnosti i neovisnog duha.

Korlević je dobro poznato lice u hrvatskim medijima i čest gost TV emisija, u kojima nudi svoja informirana mišljenja o znanosti i budućnosti. Kao dobra duša s nevjerojatnim komunikacijskim vještinama, on ljubazno pristaje na sve te zahtjeve, piše Time Out, dodajući da nakon kratkog vremena provedenog u njegovom društvu postaje jasno da to nije njegova glavna motivacija, baš kao ni sama astronomija - Korlević je, naime, prvenstveno prosvjetni djelatnik.

'Društvo prodaje snove. Možete birati želite li biti kupac ili prodavač iz snova. Učimo da je bolje proizvoditi nego kupovati', kaže Korlević.

Voditelj Zvjezdarnice Višnjan rođen je prije 65 godina u Poreču. Gimnaziju je završio u Puli, a Pedagoški fakultet u Rijeci. Otkud zapravo interes za svemir? ‘Mrzio sam upitnike u knjigama, a astronomskih je upitnika bilo najviše. Odlučio sam ih ‘tamaniti’', objašnjava za tportal.

Sveučilište u Zadru dodijelilo mu je 2016. počasni doktorat za zasluge na području astronomije te za rad s darovitom djecom s ciljem razvijanja kritičkog mišljenja i popularizacije znanosti.

Velik dio njegova rada posvećen je djeci i mladima, ne samo kroz teorijsku i praktičnu obuku, već i jačanje njihove kreativnosti i samopouzdanja. Korlević, naime, smatra da u školi ni inače nije ključan transfer znanja, već prijenosi strasti i motivacije. Kroz rezidencijalne kampove i škole Zvjezdarnice Višnjan dosad je prošlo više od sedam tisuća učenika, uglavnom visokomotiviranih i darovitih. Rad nije ograničen samo na astronomiju; u suradnji s drugim organizacijama provode se edukacijski STEM programi u laboratorijima za biologiju, geologiju te za napredne tehnologije i robotiku.

Mnoga 'Koradova djeca' danas su ugledni znanstvenici rasuti po svjetskim istraživačkim centrima te u svom radu raspolažu vrhunskom opremom. Dok kamere najboljih američkih zvjezdarnica, poput one na Havajima, koštaju po 200 milijuna dolara, entuzijasti u Istri i dalje rade na teleskopima koje su sami konstruirali ili preradili. Njihov prvi teleskop, vrlo kreativno napravljen za današnjih 35 eura, u to vrijeme bio je jedan od pet najboljih za taj posao. Bio je to uređaj ‘s gledanjem u budućnost’, kojim je otkriveno preko 1400 novih asteroida i dva kometa. Veliku većinu tih nebeskih tijela prvi je ugledao Korlević.

Tajna uspjeha Zvjezdarnice Višnjan, barem jednim dijelom, upravo je u zajedničkom radu zvjezdarnica širom Zemlje. Pomaže to što je Istra na gotovo idealnom položaju u odnosu na Havaje, s oko 12 sati razlike, pa preuzima praćenje objekata koje oni otkriju, a IAU u konačnici priznaje da je tijelo otkriveno združenim radom. No ono što Višnjan čini posebnim zapravo je inovativnost tamošnjih ljudi, a oni se vode motom Zvjezdarnice - 'najbolje prakse su glupe'. Misao vodilja je sljedeća: ako slijedite najbolje prakse, u najboljem ćete slučaju uvijek biti drugi, tumači Korlević. Tako je Višnjan, primjerice, prvi počeo raditi i u oblačnim noćima, uz pomoć infracrvenog svjetla na velikim teleskopima, što dotad nije bila praksa. Njihov primjer slijedile su druge zvjezdarnice.

Prva ‘hrvatska’ otkrića nebeskih tijela te velik doprinos Zvjezdarnice Višnjan svjetskoj astronomiji izvorno su omogućili brojni donatori, a tako je i danas. Korlević žali što su kolektivna ulaganja u svjetske opservatorije ponekad usporediva s transferom pokojeg novinarskog asa ili budžetom holivudske ‘svemirske’ uspješnice. Smatra i da će ozbiljna svemirska istraživanja u budućnosti svakako biti šarenija od ovih danas, uz manje države i više industrije. Natjecanje trojice milijardera – Elona Muska, Richarda Bransona i Jeffa Bezosa - u komercijalnom ‘osvajanju svemira’ nije u sferi Korlevićevih interesa: ‘To je materijal za psihologe, frojdovska škola’, kaže, iako pravi razliku, s obzirom na to da je SpaceX najveći generator inovacija u tom području u posljednjih 30 godina.

Svoje edukatorsko poslanje Korlević, za koje je dobio i nagradu Komunikator godine Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ), ne iscrpljuje na učenicima i studentima. Njegovu publiku čine sve generacije pa je simptomatičnu lekciju jednom prilikom održao roditeljima na prezentaciji projekta 'Vrtić u prirodi' u rodnom Poreču. Kako je izvijestio portal Mamatataja, nakon što su roditelji popunili zadnje klupe u predavaonici, dok su se u prve ‘po kazni' smjestili oni koji su došli zadnji ili su zakasnili, Korlević im je od srca poželio da im djeca budu štreberi i sjedaju u prve redove, jer to su, jednostavno, najbolja mjesta.

'Ljudi se sami poslože u strukturu vrijednosti. Netko tko je odlučio biti dovoljno dobar na koncu dobije posao, stvori obitelj i zaista bude dobar... Ako misliš da nisi dovoljno dobar da budeš prvi, to nikad nećeš ni biti. Vrlo često se takve situacije događaju u sportu. Imate izvanredne i vrhunske sportaše koji u finalu nikada ne mogu pobijediti jer ih koči razmišljanje da nisu pobjednici. Zato naučite djecu da je za njih prvi red! Nemojte se nikada stidjeti prvog reda i naučite tako razmišljati svoju djecu', rekao je Korlević, dodajući da se team leaderi u edukativnim programima u Tićanu u pravilu biraju iz prva dva reda.

Njegova velika želja je da hrvatski obrazovni sustav pruži priliku djeci da pokažu svoj talent, da se otkriju neki novi tesle i ruđeri boškovići. Istovremeno, zadovoljan je time što se u Zvjezdarnicu trenutno puno ulaže, iako idilu kvari – vanjski faktor.

‘Smještaj nam je jedan od problema. Istra je ukleto mjesto - sve same vile s bazenima, ali se ne može dobiti dozvola da se postavi jednostavan i jeftin edukacijski kamp’, kaže, dodajući da u postojećim uvjetima u rezidentnim programima godišnje sudjeluje oko 500 učenika.

Veliki je to pogon.

‘Stalno se nabavlja i dobiva oprema, mnoštvo geekova i podupiratelja financijski i fizički pomaže rad naših edukacijskih programa i same Zvjezdarnice. Nekoliko je ‘velikih’ programa u realizaciji i na čekanju. Puno posla... ‘