Kroz priču o tri generacije jedne obitelji u revolucionarnom 20. stoljeću, Čar je ispleo priču o nesvjesnom ponavljanju obrazaca ponašanja i grešaka prethodnika, a ono što ga je zanimalo je što se događa iza zatvorenih vrata obiteljskih kuća. "Htio sam možda malo radikalnom gestom otvoriti vrata tih kuća i otkriti što se događa unutra", kazao je.

Obiteljske tajne, zamršene odnose, incest, sukobe čije se posljedice raspliću desetljećima Čar je u romanu slagao dugo i pažljivo, "kao lego kocke". "Pisao sam ga godinama, i u njega sam u velikoj mjeri upleo povijest vlastite obitelji, ali romansiranu i ispremiješanu", kazao je pisac. "Ako su ideologije svjetski rat, obitelji su kulise, a ono što je esencija je sadržaj, koji je jedini bitan - ako imate nešto novo za reći, iz neke nove perspektive – samo onda pisanje ima smisla", dodao je.

Roman je upravo objavljen u prijevodu sa slovenskoga Jagne Pogačnik i u izdanju nakladnika VBZ. Glavni urednik VBZ-a Drago Glamuzina istaknuo kako je riječ o majstorski komponiranom, iznimnom romanu jednog od najintrigantnijih slovenskih pisaca mlađe generacije.

"To je tekst koji, kad ga čitate, nešto pomiče u vama, rastvara neke granice", kazao je Glamuzina. Napomenuo je da je roman objavljen kao prvi u VBZ-ovoj novoj biblioteci "Europom u trideset knjiga", u sklopu koje će u tri godine biti objavljeno trideset proznih djela prevedenih s trideset jezika. "Ideja je da hrvatskim čitateljima približimo ono što čini europsku književnost danas", pojasnio je Glamuzina.

Roman prati tri generacije obitelji koja živi u rudarskom gradu uz današnju slovensko-talijansku granicu, počevši od 30-tih godina prošloga stoljeća, kada je taj grad bio u Italiji, preko Drugog svjetskog rata i razdoblja socijalističke Jugoslavije, do danas. U središtu romana je stari Otac, krijumčar i kontrabasist koji je u velikom ratu bio u četiri vojske i svirao četiri državne himne, te njegovih pet kćeri i dvojica unuka.

Glamuzina je istaknuo kako u njemu pisac sugestivno prikazuje globalnu vojnu ludost, dok se istodobno spušta u kompleksni obiteljski labirint, pokazujući da intimni pakao nije ništa manje užasan od ideološkog. "U pozadini priče događa se ludilo ratova, totalitarnih sistema, no to je sve samo okvir, vješto skicirana pozadina koja služi da istakne mračnu intimnu priču obitelji u njezinu središtu", pojasnio je Glamuzina.

O romanu je govorila njegova prevoditeljica i književna kritičarka Jagna Pogačnik, koja je prevela i dvije ranije Čarove knjige. Istaknula je kako je riječ o knjizi koja čitatelja osvaja atmosferom "bez mogućnosti da iz nje izađete". "To je doista jedan od bitnijih romana posljednjih nekoliko detljeća, punokrvna – mada ne i klasična - obiteljska saga, ispričana čudnom disproporcijom pripovjedača koji je sam u sebi proturječan – istodobno potpuno distanciran i posve 'unutra'", kazala je Pogačnik.

Književnik Zoran Ferić opisao je roman kao "spoj tragedije, groteske i tragikomedije" u kojemu je za neke od likova smrt spas, a na koji je "jedini normalan ljudski odgovor šutnja". "To je jedan netradicionalni obiteljski roman o svijetu koji nema čvrstoće, u kojemu se sve kreće čudnim putevima izvan svih granica, ispričan dijelom uz elemente magijskog realizma", kazao je Ferić.

Aleš Čar (1971.) urednik je, pisac, prevoditelj, scenarist i novinar. Njegov prvi roman "Igra anđela i netopira" (1997.) proglašen je najboljim slovenskim debitantskim romanom, dok su se njegova druga dva romana, "Pseći tango" (1999.) i "O podnošljivosti" (2011.) našla u finalu književne nagrade Kresnik. Objavio je i zbirke priča "U kvaru" (2003.), nominiranu za Prešernovu nagradu, "Muhe" (2006.) i "Made in Slovenia" (2007.). Pisao je i dječju prozu te je pokretač i glavni urednik časopisa Balkanis, a djela su mu dosad prevedena na šest jezika te uvrštena u brojne antologije.