Ideja za prepjev 'Balada' nastala je prije nešto više od godinu dana nakon što je u časopisu Most, također u prijevodu Borisa Perića, na njemačkom jeziku objavljen Antologijski izbor suvremene kajkavske poezije u koji su već bile uvrštene tri balade Miroslave Krleže, rođenog 7. srpnja 1883. godine.

'Iako mnogi autori Balade svrstavaju u korpus dijalektalne književnosti, takva kvalifikacija pogotovo kad je u pitanju prijevod na strani jezik nikako nije dovoljno da se o njima stvori potpuna slika', kaže Perić.

'Poznato je da jezik balada nije kajkavski dijalekt u uvriježenom dijalektološkom smislu već hibrid, konstrukt, koji se dijelom osniva na barokni kajkavski, koji je još mogao funkcionirati kao književni jezik, a dijelom i na primjese drugih jezika kao što su štokavski, njemački, mađarski, talijanski ili latinski. U takvom kontekstu, kao jezik prijevoda, u kojem je ipak trebalo sačuvati i sadržajnu i ritmičku jedinstvenost 'Balada', književni, visokonjemački jezik nametao se kao sasvim logičan izbor, također u funkciji svojevrsnog konstrukta sposobnog sačuvati kako kompliciranu stihovnu strukturu, tako i mjestimičnu arhaičnost izraza', rekao je Perić u razgovoru za Hinu.

Pokušaja prijevoda 'Balada' na njemački jezik bilo je i prije pri čemu, kako kaže Perić, posebno mjesto svakako pripada izboru od dvadesetak balada što ga je 1972., također u časopisu Most objavila poznata hrvatsko-austrijska prevoditeljica Ina Jun-Broda.

U prilog ritmičkoj kvaliteti Perićeva prijevoda svakako govori i činjenica da je zagrebačka skupina Cinkuši na svoj novi album uvrstila uglazbljeni prijevod Balade 'Krava na orehu' (Die Huh im Nussbaum).

'Iako je sam Krleža prevođenje Balada smatrao 'opasnim' prevodilačkim pothvatom, ja sam taj pothvat shvatio kao izazov, ne samo zato što Balade i danas mnogi smatraju neprevedivima, već i zato što njemački prijevod otkriva brojne dodirne točke između Krležine poetike i poetika njemačkih pisaca od Grimmelshausena preko Brechta pa sve do Christiana Morgensterna, čije su 'Galženjačke pjesme' (Galgenlieder) svoj odraz svakako pronašle u galgama, jednom od frekventnijih motiva Balada', ističe Perić.

Aktualni njemački prijevod daje doprinos obilježavanju osamdesete obljetnice objave prvog izdanja Balada u Ljubljani 1936. Iako je njemački prijevod 'Balada Petrice Kerempuha' u potpunosti hrvatski proizvod, knjiga izlazi uz potporu Grada Zagreba, ali ne i Ministarstva kulture.

'Ne bih komentirao moguće motive odbijanja potpore, pa i književne stipendije. No u ozračju vjetrova kojima je tehnički ministar kulture zapahnuo hodnike svog ministarstva, sasvim je bjelodano da djela Miroslava Krleže nisu toliko napeta i uzbudljiva, premda 'Balade' također tematiziraju širok spektar hrvatskih političkih traumi', izjavio je Perić.

Kako je projekt prijevoda 'Balada' u ožujku ove godine prvi put javno predstavljen u Varaždinu, u tijeku su i dogovori da se knjiga uz pomoć tamošnjih institucija ove godine predstavi u Grazu, Beču i Gradišću.

Perić se nada da će netko od novog saziva Ministarstva kulture uočiti moguću zanimljivost njemačkog prijevoda Krležinog epohalnog književnog djela za program velikih njemačkih književnih sajmova poput frankfurtskog ili lajpciškog.