"Stvarno smo jako iznenađeni, naša središnja dvorana ovogodišnjeg festivala, kino Tuškanac, jest dvostruko manja od kina Europa, no oborili smo rekorde jutarnjih projekcija. Bile su rasprodane i sve projekcije iz glavnog programa, što nije očekivano kao za Velikih 5 ili Ponovno s nama, a tražilo se i mjesto više za događanja programa Industrija", ustvdio je Matić u razgovoru za Hinu.

Kaže da zbog svega što se događalo nisu vjerovali da će i ovo izdanje tako dobro proći. "Po svim brojkama bilo je fenomenalno, u početku smo se pitali hoće li ljudi doći na nove lokacije, jer su neki dolazili na festivalska druženja i zbog kina Europa", dodao je.

ZFF je ove godine trajao rekordnih jedanaest dana, no Matić najavljuje da će se iduće godine ipak probati vratiti u svoje realni okvir, do osam dana. "Naš proračun ne može trpiti tako dugo trajanje, ljudi su nam preumorni, nismo imali ni svoje urede", napomenuo je.

Pohvalio je rad ovogodišnjeg domaćina festivala, kina Tuškanac, koji je zadnjih nekoliko godina usmjeren na kinotečni program. "Imaju sjajan program, no to nije repertoarno kino, ovo je bio možda prvi put u njihovoj povijesti da su vrtili filmove od devet ujutro do jedan sat iza ponoći", rekao je Matić.

Smatra kako gubitkom kina Europa nije izgubio samo ZFF i mnoge druge manifestacije, već i svi oni kojima treba mjesto za premijere i prikazivanje filmova. "Godišnje smo prikazivali 70 nezavisnih filmova, koje sada nemamo gdje prikazati", dodao je.

Matić kaže da su festivalski gosti također zadovoljni, no teško im je objasniti zašto je festival raseljen. "Nikome nije jasno što je pravi razlog za to, a najgore je da ni mi to ne znamo. Tek smo zadnjih dana dobili informacije da se zaista predviđa obnova. To je sjajno ako je istina, ako prionu poslu to bi se dalo riješiti u naredne dvije godine, a mi ćemo se snaći dotad, samo neka krene", poručio je.

Nedjelja ZFF-a rezervirana za reprizne naslove

Tradicionalno, nakon službenog završetka festivala, u nedjelju se prikazuju najzanimljivija ostvarenja festivala, te filmovi u konkurenciji za nagradu LUX Europskog parlamenta.

Na rasporedu je i najveći hit ovogodišnjeg glavnog natjecateljskog programa, horor-fantazija "Svjetionik" Roberta Eggersa, s Willemom Dafoem i Robertom Pattinsonom u glavnim ulogama.

Iz glavne konkurencije tu su prvijenac australske redateljice Shannon Murphy, "Mliječni zubi", priča o bolesnoj djevojci koja se zaljubi u sitnog dilera, te "Kraljica srca", erotska drama u režiji May el-Toukhy o aferi uspješne odvjetnice i njezinog znatno mlađeg posinka.

Na projekciji dodanoj zbog velikog interesa publike igrat će novi film norveškog pisca i redatelja Daga Johana Haugeruda, "Pazi na djecu" Daga Johana Haugeruda, koji kroz jedan tragičan događaj progovara o toleranciji i njezinoj nemogućnosti u srazu nepomirljivih svjetonazora.

Na rasporedu je i hrvatska manjinska koprodukcija "Bosonogi car" Petera Brosensa i Jessice Woodworth, priča o neobičnom vladaru u neuspješnoj potrazi za samospoznajom, koji je u potpunosti snimljen u Hrvatskoj, većinom na Brijunima.

Dva filma iz glavnog programa zatvaraju programe u kvartovskim dvoranama - u Kulturnom centru Travno to je belgijski kandidat za Oscara, "Naše majke" u režiji Cesara Daaza o posljedicama rata u Gvatemalu koji je predstavljen kao posljednji u konkurenciji, a u Narodnom sveučilištu Dubrava "Alice i gradonačelnik", film francuskog redatelja Nicolasa Parisera, kojim je bilo otvoreno ovo izdanje Zagreb Film Festivala.

Dio nedjeljnog programa posvećen je djeci, s izborom kratkih filmovima za najmlađe u programu "Moj prvi film", te švedski "Gordon i Paddy" Linde Hamback, animirana adaptacija dječje knjige Ulfa Nilssona premijerno prikazana na Berlinaleu u programu Generacija Kplus.

Iz programa Bibijada prikazuje se estonski "Eia i sove" Anu Aun, pustolovni obiteljski film u čijem je središtu radoznala desetogodišnjakinja.

Dani LUX filma predstavlja dva ostvarenja

Dani LUX filma na Zagreb Film Festivalu prikazuju filmove iz užeg izbora za Nagradu LUX Europskog parlamenta, među kojima su feministička balkanska satira, hrvatka manjinska produkcija "Bog postoji, njeno ime je Petrunija" Teone Strugar Mitevska te španjolski politički "Vlast" Rodriga Sorogoyena.

"Bog postoji, njeno ime je Petrunija", koji govori o 'potresu' koji izazove žena koja se usudi sudjelovati, pa i pobijediti u ritualu namijenjenom muškarcima, osvojio je na Berlinaleu Nagradu ekumenskog žirija, a na Pulskom festivalu Zlatnu arenu za režiju među manjinskih koprodukcijama.

"Vlast" je priča o karizmatičnom političaru  koji živi mirno u luksuzu financiranom mitom i korupcijom. Kada izbije skandal, njegova ga stranka odbacuje i odabire kao glavnog krivca pa kreće u prljavu borbu za opstanak, protiv dobro podmazane korupcijske mašinerije i stranačkog sustava.

ZFF je ove godine prikazao više od stotinu filmova na nizu lokacija, u kinu Tuškanac, Dvorani KIC, Muzeju suvremene umjetnosti, Narodnom sveučilištu Dubrava, Kulturnom centru Travno, Hrvatskom glazbenom zavodu, F22 – Novoj akademijskoj sceni i HUB385, a dio programa prikazan je u 20 hrvatskih gradova.