ZAKON O MUZEJIMA

Čemu javna rasprava ako se zamjeraju suprotna mišljenja?

16.05.2014 u 16:10

Bionic
Reading

Na tportalov tekst o Nacrtu prijedloga Zakona o muzejima reagirala je članica Povjerenstva za izmjenu Zakona apelirajući na poštivanje visokih etičkih normi, poticanje mira i tolerancije u javnoj komunikaciji. Kao da objava nečijeg stava, koji pritom ne vrijeđa nego analizira, znači netolerantno ophođenje

Ministarstvo kulture nedavno je pozvalo na otvorenu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o muzejima, a za komentar Nacrta upitali smo muzejske savjetnike Tihomira Milovca i Nadu Beroš, oboje nekadašnjih kandidata za ravnatelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, kvalificirane da komentiraju Zakon koji se direktno tiče njihove struke i funkcija koje obnašaju. Oboje su, nakon iščitavanja Nacrta, imali zamjerki, od toga da su izmjene kontra najavama planova Vlade RH o outsourcingu, o mogućnosti osnivanja muzeja kao dioničkog društva do povećanja ovlasti ravnatelja, ali i smanjenja odgovornosti osnivača muzeja u slučaju nekih nepogoda.

Na naš tekst s njihovom analizom Nacrta reagirala je predsjednica Hrvatskog muzejskog društva i članica Povjerenstva za izmjenu i dopunu Zakona o muzejima Milvana Arko Pijevac.

U svom dopisu tportalu ona kaže da su načela kojima se vodilo Povjerenstvo kod izmjena i dopuna Zakona o muzejima išla u smjeru otvorenosti prema muzejima, ali i drugim ustanovama koje se bave muzejskom djelatnošću, a nisu muzeji.

'Osim toga, u vremenu krize, kada muzejska radna mjesta brojčano stagniraju ili se smanjuju, organizacijski je dana mogućnost, ali ne i obveza, gospodarskog djelovanja koje omogućuje dodatan izvor sredstava za unapređenje rada muzeja. Također se vodilo računa o približavanju standardima europske muzejske zajednice i prepoznavanja novih oblika rada muzeja. Muzeji su danas vrlo prepoznatljive ustanove koje svake godine bilježe sve veći broj posjetitelja i aktivnosti u javnosti. Uspjeh rada muzeja mjeri se uspjehom suživota u zajednici gdje do izražaja dolazi multidisciplinarni pristup upravljanja zbirkama od prikupljanja građe, istraživanja i obrade, do čuvanja i zaštite eksponata, preko obrazovanja do vještina komunikacije i pridobivanje publike', navodi Milvana Arko Pijevac.

Svoj prilog raspravi o Zakonu o Muzejima predsjednica HMD-a Arko Pijevac zaključila je pozivom muzejskim djelatnicima 'na poštivanje Kodeksa profesionalne etike u svim oblicima javne komunikacije, kao i provođenju visokih etičkih normi kojima muzejski djelatnici doprinose razvoju društva, poticanju mira i tolerancije'.

Iz reakcije predsjednice HMD-a da se iščitati kako je analiza nacrta koju smo objavili nepoticajna za mir i toleranciju.

S druge strane, na webu Ministarstva kulture gdje je Nacrt dostupan, a svi zainteresirani pozvani na davanje sugestija, u međuvremenu svoje priloge javnoj raspravi dali su gore spomenuti Tihomir Milovac, Danijel Petković iz Gradskog muzeja Vinkovaca, Mladen Radić, viši kustos Muzeja Slavonije, pravnik Mladen Kršnjavi, a potom su zajednički reagirali ravnatelji muzeja čiji je osnivač Grad Zagreb, a to su redom potpisani Miroslav Gašparović, Vinko Ivić, Snježana Pintarić, Tatjana Vlahović, Branka Manin, Jacqueline Balen, Damodar Frlan, Jasminka Poklečki Stošić, Markita Franulić, Vesna Kusin i Laura Topolovšek.

Ovakav odaziv muzealaca na javnu raspravu premašuje reakcije na većinu dosadašnjih otvorenih javnih rasprava na stranicama Ministarstva kulture. Stoga iznenađuje da se poticanje na argumentiranu raspravu smatra nekorektnim. Otvorenoj raspravi trebao bi biti cilj prikupiti što više komentara, pa i neistomišljenika. Primjera radi, u nedavnu raspravu oko Zakona o kazalištu uključila se svojim prilogom jedino Vitomira Lončar iz Male scene, a o Nacrtu Pravilnika o izmjeni Pravilnika o statusu i financiranju Pulskoga filmskog festivala nitko nije imao potrebu javno prozboriti.