'Munch' je biografski strip i ilustrirani roman iz 2013. godine jednog od najpoznatijih norveških ilustratora i crtača stripa Steffena Kvernelanda. Ta nagrađivana knjiga predstavlja razigran i zanimljiv opis života, karijere, kao i nastanka najpoznatijih umjetničkih djela norveškog ekspresionističkog slikara Edvarda Muncha (1863. – 1944.).

Radnja i tekst ovog ilustriranog romana temeljeni su na nekoliko Munchovih biografija, a čak su i dijalozi u knjizi vrlo često citati samoga umjetnika te njegovih suvremenika i prijatelja.

Norveški slikar Edvard Munch bio je vječito nespokojan, pomalo morbidan pesimist, u strahu od samoće ljudskog bića. Takvu atmosferu stvorio je na slikama 'Krik', 'Tjeskoba' i 'Na mostu'. Njegova slika 'Krik' nastala je 1893. godine, a do danas je ostala jedno od najprepoznatljivijih svjetskih djela. Ona pripada skupini slika koje je Munch nazvao 'Friz života', a u kojoj je istraživao teme života, ljubavi, straha, smrti i melankolije.

Zahvaljujući dugogodišnjem studiranju Munchovih zabilješki, stihova, slika i dnevnika, Steffen Kverneland je u stripu nijansirao sliku Edvarda Muncha kao umjetnika zebnje, melankolije, okrenutom samom sebi i predstavljanju osobnog, unutrašnjeg svijeta.

'Munch' je dosad preveden i objavljen na njemačkom, francuskom, poljskom, nizozemskom, danskom, švedskom i korejskom jeziku. Norveškog prijevoda na hrvatski, s puno strpljenja, uhvatio se Bekim Sejranović.

'Munch je od samih početaka proglašavan i genijem, ali i prevarantom, a njegov put do svjetskog uspjeha bio je trnovit, uzbudljiv, tužan, ispunjen bolešću, ali i nekom žilavom životnom energijom pomoću koje je uspio sve to nadići i postati velikim umjetnikom. Njegova slika 'Krik' danas je najpoznatija slika na svijetu, ako ne ubrajamo 'Mona Lisu'. U ovoj biografiji saznat ćete kako je i zašto nastala ta slika i kako su nastala mnoga druga Munchova remek-djela. Najzanimljiviji je dio onaj koji opisuje Munchove godine provedene u Berlinu, u kojem je izazvao pravi skandal svojim slikama i u kojem započinje mit o genijalnom slikaru. Tamo se družio s mnogim umjetnicima tog vremena, između ostalog s velikim švedskim piscem i dramatičarem Augustom Strindbergom.

Najvažniji utjecaj na Muncha ipak je imao norveški pisac i anarhist Hans Jaeger, koji ga je savjetovao da samo treba slikati svoj život. I Munch ga je poslušao. Slikao je svoj život, svoju tjeskobu, strah koji ga pratio cijeloga života, slikao je žene koje je volio, sestre koje su umirale, prijatelje koji su poludjeli.

Što se tiče mog prijevoda s norveškog, moram priznati da je posao bio prilično zahtjevan upravo zbog spomenutih citata koji su preuzimani iz različitih knjiga i različitih razdoblja, pisani različitim norveškim jezičnim standardima. Sam autor Steffen Kverneland koristi se dijalektom zapadne Norveške, dok njegov kolega Lars Fiske govori standardnim norveškim. U mojoj verziji Kverneland govori nešto slično dalmatinsko-splitskom dijalektu, a kolega Fiske koristi se književnim jezikom', napisao je Sejranović.

U verziji Bekima Sejranovića, Kverneland govori slično dalmatinsko-splitskom dijalektu