Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika OceanMore, čiji je urednik Neven Vulić istaknuo kako je riječ o romanu 'doslovno uronjenu u našu suvremenost, ali koji se s time na literarnom nivou jako uspješno bori'.

U njemu je vidljiva Harjačekova dramaturška pozadina, a strukturno je podijeljen na tri dijela, odnosno 14 priča, koje se odvijaju kroz tri temporalne linije – 1960-im godinama, 1990-tim, te u 2016. godini, rekao je Vulić na predstavljanju u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

'Provodni motiv je pjesma Philipa Larkina s kojom počinje, a koja u osnovi kaže: obitelj je ta koja nas određuje. Obitelji su te koje su odredile sve likove u toj knjizi', dodao je.

Harjaček je istaknuo mu je osnovna ideja bila baviti se pitanijima konzervativizma i konzervativne revolucije u suvremenom hrvatskom društvu, a želio se također referirati na roman 'Bjesovi' F. M. Dostojevskog.

'Htio sam se referirati na pitanje prijelaza iz generacije u generaciju i na to na koji način jedna mlitava generacija intelektualaca u jednoj provincijskoj sredini može stvoriti demone od svoje djece', pojasnio je pisac.

Ono što ga je nagnalo na pisanje bilo je promišljanje o golemoj količini destruktivne mržnje prisutne ne samo u društvu nego i u njemu samome, mržnje koja ga sputava i određuje. 'Kad čovjek razmišlja o svojem identitetu i načinu na koji promišlja riječ 'sloboda' – a sloboda je za mene jako važna riječ – shvati da je ona samo konstrukcija, samo jedna velika fikcija', rekao je.

Mržnju, istaknuo je, doživljava kao integralni dio svojeg bića, nešto s čime se bori duboko svaki dan od jutra do mraka: 'Sve što se oko nas događa stvara moralne mutante; živimo jedan život ispod kojega se nalazi jezgra zla koja nas nekako razara kao osobe i ne dopušta nam da rastemo i razvijamo se u skladu s onim što sami mislimo da je naša sloboda. To je nešto što me duboko pogađa, jedna osnovna tema s kojom se bavi ovaj roman'.

Dario Harjaček (1979.) istaknuti je kazališni redatelj mlađe generacije. Rođen u Beču, odrastao je u Varaždinu, a nakon studija komparativne književnosti i povijesti umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu završio je studij režije na Akademiji dramske umjetnosti. Za kazalište je prilagodio značajan broj filmova, romana, klasičnih dramskih tekstova i djela dječje književnosti, te režirao tridesetak predstava. Sudjelovao je u produkciji dramskoga programa Hrvatskoga radija i mnogim plesnim projektima te pisao scenarije za emisije dječjega programa HRT-a. Živi u Zagrebu.

Nenamjerna autobiografija

Podnaslovljen kao 'Roman u 14 priča', Harjačekov književni debi 'Sanjica Lacković' obuhvaća razdoblje od 60-ih godina prošloga stoljeća do danas, a govori o trima odmetnicima u bijegu od vlastitih obitelji, Petru-Krešimiru Vitezu, Sanjici Lacković i Goranu Podolnjaku.

Autor je rekao kako je zapravo riječ o nekoj vrsti njegove autobiografije: 'Da, to jest moja autobiografija; mislim da je kaos smješten u ta tri lika neka moja duboka, intimna borba, i u tom smislu to je apsolutno autobiografija, iako nisam imao osjećaj da želim pisati o sebi', rekao je.

U središtu je njegove pozornost obitelj: svaki od likova u tome romanu priča priču o svojoj obitelji a ono što je želio jest 'pisati o licemjerju svega onoga vezanog uz deklarativne vrijednosti koje svaka obitelj postavlja na stol'.

'Tu imamo tri lika koji nikako ni na koji način ne mogu naći svoju slobodu, a ono kamo to vodi je jedna duboka autodestrukcija. U tom sam se romanu prvenstveno bavio time što mislim da ovo društvo nema odgovor na patrijarhat', rekao je.

Priča koja se tiče svih nas

Književnica Ivana Bodrožić rekla je kako je riječ o hrabroj i odvažnoj knjizi koja čitatelja usisava u priču već s prvim stranicama, iz pera autora koji već samim naslovom daje do znanja da ga ne zanima dopasti se širokim masama, 'koji ostavlja čitatelju prostor da se zapita što stoji iz imena i prezimena iz naslova'.

'A stoji priča o svima nama: ona govori o širokim društvenim promjenama koje su se odgodile unazad 20 i nešto godina, a koje je Harjaček ispričao kroz jednu strašnu, potresnu i dirljivu priču i iz nekoliko različitih perspektiva', rekla je Bodrožić.

Harjačekov glavni lik Petar-Krešimir tankoćutan je i perceptivan mladić koji živi u strašno gruboj i tvrdoj sredini koja nastoji potisnuti svaki izdanak slobode, kritičkog razmišljanja, želje za istraživanjem i umjetnošću, rekla je Bodrožić. On odrasta u 'gradu baroka, cvijeća i glazbe' u izrazito hrvatsko nacionalno osviještenoj katoličkoj obitelji, kao sedmo i jedino 'drugačije' dijete.

Posebno se osvrnula na scenu nasilja kojom počinje roman, a u koje je upletena slika vjere 'ali one koja nije prava i autentična i svima potrebna, već ona slika vjere koja se propagira u današnjem društvu'. Priča završava s glavnim junakom koji se 20 godina kasnije pokušava izliječiti od depresije.

'Sve što se događa između ispričano je na jedan jednostavan i pitak način, pun umješnosti poezije, s jako puno razina i referenci, pri čemu to nikako nije hermetično štivo već štivo koje komunicira sa svime onome što nam je itekako poznato i odzvanja', ocijenila je Bodrožić te poručila kako je to 'roman koji se itekako tiče svih nas'.

Isječke iz romana čitali su glumci Nataša Kovač, Jelena Miholjević i Livio Badurina. Predstavljanje romana Darija Harjačeka dio je ZBF-ova programa Svježe i domaće, u sklopu kojega su nove knjige predstavili osječki novinar i književnik Drago Hedl ('Vrijeme seksa u doba nevinosti', Naklada Ljevak) te novinarka Ivana Dragičević, koja je govorila o svojem proznom prvijencu 'Nejednaki' (Naklada Ljevak). Nastupit će i novinar, scenarist i književnik Dražen Ilinčić, koji će predstaviti knjigu 'Neobičan slučaj novinara N.' (OceanMore).