EMINA VIŠNIĆ ZA TPORTAL

Direktorica EPK Rijeke nagovijestila kakva je budućnost projekta te odgovara na kritike: Sve su to zakrpe, a ne trajna rješenja

23.04.2020 u 09:35

Bionic
Reading

Odluka da se zbog pandemije koronavirusa privremeno obustavi većina aktivnosti projekta Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020 izazvala je ovih dana snažne reakcije javnosti, među njima i otvoreno pismo suradnika projekta koji traže da se program nastavi, prilagođen novim okolnostima. S direktoricom tvrtke Rijeka 2020 Eminom Višnić razgovarali smo o trenutnim izgledima za EPK Rijeku

U otvorenom pismu Gradu Rijeci, Primorsko-goranskoj županiji i Ministarstvu kulture suradnici projekta Rijeka - EPK 2020 naveli su da su šokirani radikalnom odlukom od 17. travnja da se obustavi veći dio projektnih aktivnosti i da otkaz 59 od 70 zaposlenika tvrtke Rijeka 2020.

'Rijeka je dobivanjem titule grada nositelja EPK u 2020. dobila jedinstvenu i neponovljivu priliku ne samo da stavi fokus na kulturu, nego i da bude jedan od pokretača društvenih i ekonomskih promjena. Toj ideji, u koju je utkano značajno višegodišnje ulaganje s konotacijama daleko širim od financijskog, sada prijeti radikalno gašenje', poručili su potpisnici pisma, partneri i sudionici u stvaranju programa, aktivnosti i sadržaja u sklopu projekta Rijeka 2020 - EPK.

Direktorica tvrtke Rijeka 2020 Emina Višnić kaže nam da bi se suzdržala od komentara na ovu inicijativu. Što se tiče same budućnosti projekta, Rijeka 2020 na svojim je službenim kanalima 20. travnja objavila da program u nekom obliku ide dalje, a isto je poručio i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u svome odgovoru na pismo.

'O tome koji će točno projekti, odnosno programi moći ići dalje i kada u ovom je trenutku nemoguće konkretno govoriti', kaže nam Višnić.

'Ministarstvu smo, u suradnji s Gradom Rijekom, poslali materijal s dvije moguće varijante koji uključuje i indikativne liste konkretnih programa koje predlažemo zadržati u projektu, no konkretno vrijeme izvođenja programa ovisi o više varijabli. Neke mjere Vlade vezane uz kulturu o kojima trebaju donijeti odluke odnose se i na naš program. Očekujemo, primjerice, da će brzo biti moguće otvoriti galerije i muzeje, da ćemo moći raditi na trajnim umjetničkim radovima u javnom prostoru ili pak da će biti određene mjere za održavanje izvedbenih umjetnosti u posebnom režimu. Na sve smo to spremni i zajedno s našim glavnim programskim partnerima već radimo i nastavit ćemo raditi na definiranju novih oblika i načina odvijanja kulturnih programa, kako u fizičkom prostoru tako i putem interneta, ali i klasičnih medija', pojašnjava direktorica Rijeke 2020.

Započeli su, dodaje, i razgovore o tematskom i koncepcijskom preoblikovanju programa, u novom kontekstu i načinu našeg života uzrokovanog koronavirusom.

'Smatramo da više ne možemo misliti niti raditi projekt na način kako smo to činili do sada, pa tako planiramo razgovarati s umjetnicima s kojima smo do sada surađivali, ali i uključiti i druge jer znamo da upravo umjetnici i kreativci mogu u ovakva teška vremena na inovativan i zanimljiv način pomoći nam svima da iz jedne druge perspektive sagledamo svoje živote i društvo u cjelini u kontekstu promjena koje je izazvala ova pandemija. No, koliko programa, kada i u kojim produkcijskim uvjetima oni mogu biti napravljeni, ovisi i o tome koliko će biti moguće izdvojiti iz proračuna u ovoj godini za njihovu realizaciju. Otprilike već znamo okvirne mogućnosti Grada i Županije, a očekujemo da ćemo sljedeći tjedan znati i mogućnosti države, odnosno Ministarstva kulture. Prekjučer smo održali sastanke sa svima i neupitna je politička podrška i volja da se program nastavi, a dalje treba odrediti konkretne okvire. Svima je jasno da je iznimno važno da se te odluke brzo donesu, jer sva dalja odlaganja uzrokovat će, među ostalim, i dodatne troškove. Svjesni smo da je u ovoj nepredvidljivoj situaciji teško planirati, ali isto tako smo spremni da se i prihodi iz proračuna, kao i rashodi programa, planiraju s partnerima na kraći rok, primjerice na tri mjeseca umjesto uobičajenih godišnjih proračuna', kaže Višnić.

Ekipu Rijeke 2020 kritizirali su ovih dana i u kontekstu toga da su trebali reagirati ranije i bolje, da su posljednjih tjedana trebali biti digitalno prisutniji.

'Postoje različite kritike i mišljenja, od kojih neka doista mogu prihvatiti. Podsjetila bih samo da smo na početku, kada je Stožer donio odluku o zabrani kulturnih događanja, svi očekivali da će mjere biti privremene te donijeli odluke o odgađanju svih programa do 14.travnja. Tada smo, iz današnje perspektive možda naivno, očekivali da će mjere trajati mjesec, možda dva te da ćemo već u svibnju, najkasnije lipnju moći ponovno početi s programima. Reagirali smo na način kao i brojni drugi, a to je da smo planirali premjestiti događanja na ljeto te stoga poslali zaposlene na godišnje odmore – da ih iskoriste za vrijeme kad se ne mogu odvijati događanja, kako ih ne bi koristili ljeti – na što su svi oni bez problema pristali', kaže Višnić.

Paralelno su, dodaje, napravili sve financijske i programske analize, a kako je stanje s pandemijom napredovalo, kako su stizale nove, sve lošije vijesti, tako su krenuli u planiranje prilagodbe poslovanja novonastalim okolnostima.

'Nekoliko stotina ugovora s partnerima i dobavljačima je stavljeno u stanje mirovanja. Napravljeno je nekoliko verzija kalendara događanja, scenariji su se mijenjali iz dana u dan kako se mijenjala i situacija. U svemu tome mogu reći da jesmo nakratko zanemarili komunikacije putem društvenih mreža i produkciju komunikacijskog online sadržaja jer smo vanjske suradnje morali staviti u mirovanje ili otkazati, no već smo počeli raditi na intenziviranju komunikacije. Što se tiče preseljenja kulturno-umjetničkih aktivnosti online za nas kao tvrtku to nije moguće izvesti u tako brzom roku, jer mi nismo produkcijska kuća koja bi imala zaposlene umjetnike, već tvrtka čiji je posao organizacija kulturnih događanja. Također nismo mogli niti htjeli u ovoj situaciji tražiti umjetnike da rade volonterski, kada su ionako skoro svi ostali bez primanja. No, riječke kulturne ustanove koje imaju takve produkcijske kapacitete i zaposlene umjetnike, primjerice HNK i Kazalište lutaka, od prvoga dana su proizvodili sadržaje u digitalnom prostoru. Ali treba i jasno reći da su to samo zakrpe, a ne trajna rješenja. Jer, kako je nedavno rekao i naš intendant Marin Blažević, ne možemo ozbiljnu umjetnost svesti na snimanje selfija iz dnevnih boravaka i to sigurno nije rješenje ove situacije', poručila je Višnić.