Svi proizvodi tvrtke Jennifer Lyn Morone™, koji će se moći vidjeti na izložbi u Rijeci, temelje se na prošlim iskustvima Jennifer Lyn Morone, njezinim trenutnim sposobnostima, budućim potencijalom i podacima iz životne svakodnevice. Jedan od njih je i aplikacija Database of ME ili DOME (u prijevodu Baza podataka o MENI), koja prikuplja i pohranjuje sve podatke koje Morone stvara (lokacija, otkucaji srca, aktivnost pretraživanja na internetu, raspoloženje), omogućujući kompaniji ostvarivanje profita njihovom prodajom, razmjenom ili ulaganjem. Na tragu pretpostavke da smo svi zapravo sirovina i potencijalni proizvod, tvrtka je iz molekula umjetničinih feromona proizvela parfeme Lure i Repel čiji je učinak da privlače, odnosno odbijaju muškarce. U farmaceutski biznis kompanija je stupila proizvodom Rejuvanix, hormonskom terapijom koja se dobiva iz hormona DHEA (dehidroepiandrosteron) Jennifer Lyn Morone, a na tržištu luksuznom robom prisutni su dijamanti koji se proizvode iz umjetničine kose. Svi se navedeno prodaje putem interneta i tržišta umjetnina, uz prigodne reklame koje ismijavaju tipične obrasce oglašavanja.

Poslovni model kojeg je Morone uspostavila, a koji je u Filodrammatici sredinom svibnja predstavila predavanjem, usmjeren je prema određivanju vrijednosti pojedinca u odnosu na društvo i na podatke koje svakodnevno proizvodi. Time umjetnica zalazi u dugu tradiciju subverzivne afirmacije, koristeći radikalnu ironiju kako bi snažno i jasno prevela načine djelovanja ekstremnog kapitalizma, ekonomskog sustava u kojem svi danas živimo, ali kojeg samo neki od nas razumiju i koriste njegove prednosti.

Uviđajući kako smo u doba društvenih mreža i rudarenja podataka svi mi zapravo 'informacijski robovi' koji korporacijama besplatno pružamo naše podatke, Morone subverzijom uzdrmava taj mehanizam na način da vlastitom preobrazbom u korporaciju ostvaruje pravo na zaštitu i stvaranje profita od vlastitih podataka. Ako je iskorištavanje neizbježno, zašto ne iskorištavati samu sebe?

Za svoj je umjetnički rad Morone dobila posebno priznanje na festivalu Ars Electronica u Linzu, jednom od značajnijih novomedijskih umjetničkih festivala u Europi i nekolicine vodećih u svijetu. Djela je izlagala, prikazivala i predstavljala u mnogim međunarodnim muzejima i galerijama, među kojima su Martin Gropius Bau (Berlin), Haus der Kulturen der Welt (Berlin), Carroll/Fletcher Gallery (London), ZKM (Karlsruhe), Victoria & Albert Museum (London), i HeK (Basel).

Izložbu koja je nastala u produkciji ljubljanskog instituta suvremene umjetnosti Aksioma moguće je besplatno posjetiti do 8. srpnja.