Hrvatsko-nizozemskom filmu Prizori s mojim ocem, Biserke Šuran i Između revolucija Vlada Petrija pripala su posebna priznanja u regionalnoj konkurenciji, kao i filmovima Alis, Clare Weiskopf i Nicolása van Hemelrycka, i Susjed Abdi, Douwea Dijkstre, u međunarodnoj, stoji u priopćenju.

U subotu, 2. travnja, s početkom u 18.30 sati, na dodjeli nagrada proglašeni su pobjednički filmovi ovogodišnjeg izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox. Na festivalu koji je u kinu Kaptol Boutique Cinema otvoren prošle nedjelje publika je imala priliku pogledati čak 116 filmskih ostvarenja u dvanaest programa, a za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natjecalo se dvadeset ostvarenja u međunarodnoj te isto toliko u regionalnoj konkurenciji.

Međunarodni žiri čiji su članovi bili redatelj Igor Bezinović, producentica Zdenka Gold i distributer Peter Jaeger Veliki pečat u ovoj sekciji dodijelili su filmu Manifest. 'Gledanje ruskih tinejdžera na Youtubeu 68 minuta možda i ne bi bilo nešto što želite gledati na ekranu, ali jednostavan filmski stil i sadržaj Manifesta čine šokantan politički film koji predstavlja suvremenu političku situaciju na potpuno drugačiji način nego onaj koji gledate u vijestima' stoji u objašnjenju žirija. Manifest, u potpunosti sastavljen od videozapisa tinejdžera na društvenim mrežama koji prolaze kroz neprijateljski orijentiran sustav obrazovanja i klimu straha u suvremenoj Rusiji, premijerno je prikazan i nagrađen i na najvećem svjetskom dokumentarističkom festivalu IDFA-i.

Posebna priznanja u međunarodnoj konkurenciji dodijeljena su filmovima Alis Clare Weiskopf i Nicolása van Hemelrycka i Susjed Abdi, Douwe Dijkstre, za kojeg je žiri istaknuo: 'Iako se bavi ozbiljnom tematikom, film je jedan od rijetkih filmova u natjecateljskoj konkurenciji koji na razigran način prikazuje proces snimanja filma, dopuštajući i protagonistu i autoru da se zabave i pritom nose s traumama iz prošlosti.' U svom objašnjenju za posebno priznanje filmu Alis, žiri navodi: 'Skupina djevojaka priča nam priču o izmišljenoj prijateljici i vodi publiku na putovanje kroz svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Napravljen s velikim povjerenjem među filmašima i likovima, ovaj film vas tjera da zavolite subjekte i tjera vas da razmišljate o njihovoj generaciji diljem svijeta'.

U regionalnoj konkurenciji Veliki pečat otišao je filmu Van prostora i vremena čiju režiju potpisuje Nikolaus Geyrhalter, a odluku je donio regionalni žiri čiji su članovi bili direktorica Krakow film festivala Barbara Orlicz-Szczypuła, filmski kritičar Steve Rickinson i redateljica Corina Schwingruber Ilić. Žiri je svoju odluku obrazložio: 'Umjetničko djelo koje potiče na razmišljanje i bavi se najkritičnijim problemom našeg vremena i potrebom za hitnim rješenjima, daje jedinstvenu perspektivu stvarajući distancu između gledatelja i problema, otkrivajući čudnu prirodu otpada. Promatračko oko, nudi vizualnu studiju globalnog problema gospodarenja otpadom, ostavljajući gledatelja zadubljenog u apsurdnost problema i pitanje kako je do njega došlo. Nadalje, estetski pristup filmu, mješavina slikovne ljepote i realizma, pridodaje njegovoj snazi, podsjećajući nas da je problem neizbježan, hitan i golem.'

Posebno priznanje u regionalnoj konkurenciji pripalo je hrvatsko - nizozemskom dokumentarcu Prizori s mojim ocem, Biserke Šuran, koji je, kako je žiri pojasnio 'posebnim filmskim pristupom dao drugačiji uvid u priču o izbjeglištvu, sagledanu iz perspektive dviju generacija' i Između revolucija Vlada Petrija, 'dirljivim memoarima o odanom prijateljstvu, izgrađenima u cijelosti od arhivskih snimaka i živopisnog soundtracka, koji pružaju subjektivnu, žensku perspektivu borbe za bolju budućnost u društvima koja su slomila represivni politički režim'.

Novčane nagrade za Velike pečate u međunarodnoj i regionalnoj konkurenciji, u iznosu od 1500 Eura dodjeljuju se pod pokroviteljstvom Aviteha.

Mali pečat za najbolji kratki film iz natjecateljskog programa, o čemu su odlučili Ivan Ramljak, Christine Camdessus i Andrej Korovljev osvojio je film Horror Vacui, redatelja Borisa Poljaka. Žiri u sastavu producentica Christine Camdessus, redatelj Andrej Korovljev i redatelj Ivan Ramljak svoju je odluku objasnio: 'U pomno konstruiranim dugim statičnim kadrovima autor promatra ispoljavanje vojne moći, ne znajući svjesno da ima nesretan predosjećaj. Iako dokumentira kolektivne rituale, majstorski uspijeva uhvatiti pojedinačne karaktere i emocije, čak i usamljene gusjenice. Tako stvaramo savršenu sliku strašnog i tjeskobnog vremena u kojem živimo'. Posebna priznanja dobila su dva filma. Utjecaj filma Izlazak, Evgenie i Maxima Arbugaeva riječima žirija, u isto je vrijeme toliko emotivno snažan i razoran da nas ostavlja bez riječi i na neobičan način podsjeća na odgovornost koju svi nosimo, a Susjed Abdi, Douwea Dijkstrea, na pametno osmišljen način kroz višeslojni stil koji uvijek drži publiku angažiranom, razotkriva jedinstvenu priču o iskupljenju.

Za podizanje naše svijesti o ključnim temama društvenog ugnjetavanja i autoritarizma, koje se obrazovnim sustavom prenose s generacije na generaciju, kao i o njegovom hrabrom i političkom karakteru i prepoznatljivom filmskom jeziku, Nagrada Movies That Matter za ostvarenje koje na najbolji način promiče ljudska prava također je pripala filmu Manifest, Angie Vinchitoza. Dodijelio ju je žiri u sastavu Luca D'Introno, povjesničar Tvrtko Jakovina i novinarka Snježana Pavić. S ratom u Europi, govoriti o dezerterstvu doista je subverzivno, i zato je specijalno priznanje dodijeljeno Damiru Markovini i Dezerterima, filmu o autorovoj generaciji izbjegloj iz ratnog Mostara devedesetih.

Mladi žiri u čijem su sastavu bili redatelji Joren Slaets, Sigal Yehuda i Biljana Tutorov dodijelili su Mali pečat za najbolji film mladog/e autora/ice do 35 godina, a nagradu je a nagradu je odlukom većine članova žirija dobio film Prizori s mojim ocem, Biserke Šuran. Posebna priznanje dobili su filmovi Vrata sna, Negin Ahmadi i Divlje ranjene životinje Jakoba Pagel Andersena. U svom obrazloženju, žiri  je pozdravio hrabrost i predanost redatelja Negina Ahmadija, a temu smatraju pravovremenom, važnom i jedinstveno relevantnom. Film Jakoba Pagel Andersena posebno priznanje je dobio zbog emocionalnog otvaranja na način na koji se muškarcima obično rugaju i za snimanje 'uvjerljivim vizualnim jezikom'.

Članovi međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, Josip Jurčić, Maximilian Schäffer i Ana Šturm dodijelili su istoimenu nagradu filmu U posjeti Fortuni, Mátyása Kálmána. 'U posjetu Fortuni jednostavan je i suosjećajan dokumentarac koji svoje neuobičajene teme tretira s dostojanstvom i pažnjom. Kálmán uzima vremena da razvije istinsku vezu sa svojim protagonistima i uspijeva izbjeći njihovo zašećerenje s jedne strane ili iskorištavanje njihovih očitih neuspjeha s druge strane. Posjet Fortuni prizemni je portret temeljne ljudske potrebe da bude voljen i priznat', stoji u obrazloženju žirija.

O nagradi Teen Dox, koja se dodjeljuje filmu iz istoimenog programa koji na najbolji način govori o problemima mladih, odlučivali su učenici i učenice Prve privatne gimnazije Zagreb.  Nagradu Teen Dox osvojio je  kratkometražni film Iz pozadine pseudomarksističke medijske gerile Total Refusal koja istražuje i prakticira strategije umjetničke intervencije u suvremenim računalnim igrama. U svom obrazloženju, učenici su naveli: 'Ovaj dokumentarac o virtualnom svijetu predstavlja onaj stvarni u kojem živimo. Film koristeći računalnu estetiku, govori o pozadinskim likovima u videoigricama, tj. NPC-jevima čime podcrtava problematiku složenih društvenih odnosa.  Zbog različitih razina na kojima ostvaruje svoje značenje, film je poticajan za gledatelje svih generacija otvarajući pitanje normalnosti i slobode.' Napušteni u Toljatiju, Laure Sisteró dobio je posebno priznanjeTeen  žirija, koji po njihovom mišljenju 'moćnim kadrovima prati sudbine mladih u ruskom velegradu na rubu propasti. Njihova je priča predstavljena univerzalnim sukobima starog i mladog, prošlosti i sadašnjosti, očajanja i nade'.

Nagada Počasni Pečat koja se dodjeljuje autorima koji sur kvalitetom svojih radova prisutni i presudni u dokumentarizmu godinama, pa i decenijama, a dodjeljuje je direktor festivala Nenad Puhovski ove godine ide autoru koji je za relativno skroman opus od svega devet filmova uspio ne samo dobiti tridesetak nagrada već među njih ubrojiti i Zlatnog lava u Veneciji, Zlatnog medvjeda na Berlinaleu, nagradu Europske filmske akademije, nagradu na Cinéma du Réel, biti nominiran za Oscara i – dobiti Veliki pečat Regionalne konkurencije na ZagrebDoxu. Radi se o talijanskom redatelju Gianfrancu Rosiju čiji su filmovi Ispod razine mora, Sacro Gra, Gori more, Nokturno i Na putu koji je prikazan na ovogodišnjem ZagrebDoxu, već odavno postali sastavnim dijelom europske dokumentarne filmske baštine.

ZagrebDox se održava  uz potporu Grada Zagreba i Hrvatskog audiovizualnog centra.