Knjiga, urednica Sarah Cleave i Sophie Hughes, punog naziva 'Europa 28 - Žene o budućnosti Europe' nastala je u sklopu istoimena projekta britanskog Hay Festivala, čiji je program od 6. do 9. listopada dio programa 19. FEKP-a. Objavljena je istodobno na engleskom, španjolskom i hrvatskom jeziku, na kojemu je izašla u nakladi Frakture i prijevodu koji potpisuju Luiza Bouharoua, Marta Huber, Blaž Martić i Marina Veverec.

Na promociji održanoj u riječkom Exportdrvu, dijelom uživo a dijelom online, sudjelovale su slovenska filozofkinja, sociologinja i teoretičarka prava Renata Salecl, bosanskohercegovačka pjesnikinja i spisateljica Asja Bakić koja živi i objavljuje u Hrvatskoj, ujedno i domaća predstavnica u antologiji, te nagrađivana danska spisateljica i esejistkinja Janne Teller.

Predstavljajući izdanje, Dijana Dominis Prester s riječkog Sveučilišta, kazala je kako je riječ o antologiji koja predstavlja raznolikost perspektiva 28 žena – spisateljica, znanstvenica, poduzetnica i umjetnica – iz jednako toliko zemalja Europske unije i Velike Britanije, u kojima nude svoj pogled na kontinent koji se neprestano mijenja, te predlažu načine na koji bi mogao biti obnovljen.

'Danas smo tu zajedno na način koji nismo mogli predvidjeti kad se ova knjiga pisala, a koji nam nudi savršenu priliku da sagledamo kako se čovječanstvo prilagođava promjenama – udaljenost nam očito nije prepreka', rekla je Dominis Prester, profesorica fizike na Odjelu za fiziku UNIRI, ujedno i autorica predgovora knjizi.

Bakić: Razgovor o Europi mora uključiti sve njezine kompleksnosti

Govoreći o svojoj priči 'U ljudskom liku', uvrštenoj u antologiju, Bakić je kazala kako joj je ideja prvenstveno bila ukazati na one aspekte Europe o kojima se uglavnom u književnosti manje govori, podsjetiti na negativne aspekte koji se vezuju uz europsku povijest kolonizatora i eksploatatora.

Danas postoji ideja o Europi kao žrtvi otmice, no zapravo je u političkome smislu Europa ta koja je otmičar, pojasnila je. 'Mi imamo dugu povijest nasilja, silovanja, ropstva, i o tome moramo govoriti. Ne postoji Europa bez eksploatacije i otmice. Moramo priznati da je Europa u kojoj mi danas živimo prilično drugačije mjesto od onoga koje joj dajemo kad o njoj govorimo u književnosti', upozorila je.

Osim raznolikosti, i svega onoga o čemu volimo govoriti kad govorimo o Europi, 'postoji i jedna pozadinska kompleksnost'. 'Ja mislim da o Europi nije moguće govoriti a da se pritom ne spomenu sve njezine kompleksnosti. Ja to u svojim pričama pokušavam. Moja priča daje čitateljima prostor da ju pročitaju najmanje dvaput, kako bi shvatili sve ideje koje sam u nju utkala', kazala je.

Salecl: Svijet je individualiziran do mjere koja je autodestruktivna

Renata Salecl, koja je antologiji pridonijela s tekstom 'Kriza povjerenja', u kojemu govori o krizi povjerenja suvremenoga društva, osvrnula se na ulogu medija u stvaranju toga povjerenja. Istaknula je kako se u Europi situacija od zemlje do zemlje razlikuje, pa tako u nekim zemljama većinske političke stranke nastoje kontrolirati nacionalne medije, kao primjerice u Poljskoj, gdje državni mediji, kako je rekla, počinju podsjećati na to kako vjerojatno izgledaju mediji u Sjevernoj Koreji.

Drugdje je, kako je rekla, situacija ipak nešto bolja, gdje postoji veći broj medija koji su kritični prema vladajućima, no, upozorila je da također ne treba zaboraviti da danas informacije dobivamo i od društvenih medija, koji prilično kompliciraju odgovor na pitanje kome danas vjerujemo. 'Odluke su u rukama pojedinca. Danas puno toga u našim životima ovisi u potpunosti o nama: prepušteno nam je interpretirati stvarnost, obrazovati se, a došlo je i do promjene u načinu identificiranja s autoritetima - crkvenim, vjerskim, državnim, pa čak i roditeljskim, s kojima se već neko vrijeme manje identificiramo', kazala je.

'To nije nužno loše. Samo je riječ o promjeni koja se dogodila u smjeru izrazite individualiziranosti procesa donošenja odluka', pojasnila je. No, to je vrlo često praćeno tjeskobom, strahom i osjećajem inadekvatnosti. 'Sve to pomaže neoliberalnom sustavu. Ako neprekidno mislimo samo na sebe, ako sami biramo vijesti koje ćemo dobivati i sami odlučujemo što je dobro a što ne, onda dobivamo svijet u kojemu vrlo često neke primjerice znanstvene teme gube bitku s temama o kojima se razgovara na društvenim mrežama. Više ne vjerujemo znanosti, ali smo spremni povjerovati antivakserima. Na taj način stvaramo nove oblike zajednica. Možda se samo nadamo da će, ako sve temeljito uništimo, naići nešto bolje', istaknula je Salecl.

Teller: Europi je potrebna jasna vizija za sljedećih 70 godina

Janne Teller, danska spisateljica austrijsko-njemačkih korijena koja živi u New Yorku i Berlinu, u antologiji je sudjelovala s pričom 'Europa mojih snova' koja, za razliku od ostalih uvrštenih tekstova, budi optimizam, nudeći pogled na Europu punu raznolikosti.

Teller je kazala kako je njezin tekst optimističan zato jer je riječ o snu. 'Kad se ogledamo po Europi, toliko je toga na što se možemo žaliti, ili što želimo popraviti. Ali mi smo u mnogim smislovima itekako uspješno ispunili viziju osnivača Europske unije nakon Drugog svjetskog rata – osim rata na Balkanu, nismo od tada imali veći interni europski oružani sukob, ostvaren je prekogranični protok ljudi, mladi mogu studirati gdje god žele i tako dalje', rekla je Teller.

Također, kazala je, iako trenutno imamo veliki problem s načinom na koji se ophodimo prema izbjeglicama, Europa je još uvijek prilično mješovita. 'Ono što Europi sada treba je nova vizija za sljedećih 70 godina, jer ako se fokusiramo samo na europske crne točke, dajemo prostora agendi nacionalista koji ne žele zajedničku Europu', upozorila je.

'Nama koji vjerujemo u Europu i u miran suživot sa svim svojim susjedima potrebna je pozitivnija vizija. Da bismo se mogli pomaknuti prema naprijed, moramo imati jasnu viziju kamo idemo, inače ćemo se samo vrtjeti ukrug poput slijepaca. Nacionalisti imaju svoj san, i ključno je da i mi imamo san da napravimo mjesta u Europi za sve', poručila je.

U antologiji 'Europa 28' sudjelovalo je dvadeset osam renomiranih spisateljica, umjetnica, znanstvenica, aktivistica i poduzetnica iz cijele Europe, među kojima francuska spisateljica Leila Slimani, poljska filmska redateljica i scenaristkinja Bronka Nowicka, švedska novinarka i spisateljica Karolina Ramquist i druge. One su pozvane da predstave svoju viziju budućnosti Europe, a tekstovi okupljeni u knjizi tema su svih ovogodišnjih događanja Hay Festivala diljem svijeta, uključujući i Hay Festival Europa 28 u Rijeci - EPK 2020., koji se održava u suradnji s 19. Festivalom europske kratke priče.