Novinar i pisac Gordan Nuhanović predstavio je u srijedu u Zagrebu svoj roman 'Zavod za apatiju', crnohumornu distopijsku društveno-političku satiru u kojoj kroz priču o epidemiji apatije analizira aktualne fenomene suvremenog društva
Knjiga je objavljena u izdanju Naklade Ljevak. Novinarka Koraljka Kirinčić rekla je na predstavljanju u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, kako se u najnovijoj knjizi ovaj nagrađivani autor niza romana i putopisnih knjiga, bavi pojavom epidemije apatije. No, ona nije nastala kao odgovor na aktualnu pandemiju koronavirusa – zamišljena je kao distopija ali je u međuvremenu stvarnost pregazila distopiju, napomenula je.
Nuhanović je istaknuo da je ovaj roman počeo pisati puno prije pojave covida-19, a ideju je dobio nakon što je u svojoj domicilnoj Slavoniji "naslutio jedan apatičan gen koji se razuzdao i na neki način osvojio mnoge ljude". "Razmišljajući o tome, došao sam na ideju dati svoj mali prilog osvještavanju pučanstva", pojasnio je.
Satirični roman koji suptilno analizira aktualne fenomene suvremenog društva
Rezultat je satirični roman u kojemu suptilno analizira i obračunava se s aktualnim fenomenima suvremenog društva te, poigravajući se i obračunavajući s društvenim anomalijama, pokazuje kako su istina i apsurd lice i naličje iste medalje.
Novinar, književnik i putopisac Gordan Nuhanović (Vinkovci, 1968.) debitirao je na književnoj sceni 2001. zbirkom priča "Liga za opstanak". Napisao je još zbirku priča "Bitka za svakog čovjeka" (2003.), monodramu "Što to ljudi govore iliti buka" (2004.), romane "Posljednji dani panka" (2006.), "Vjerojatno zauvijek" (2009.) i "Agenti kulture" (2013.), te putopisne knjige "Šale su ostale kod kuće: putopisne priče iz zemalja bivšeg SSSR-a" (2013.) i "Piknik u stepi: priče s putovanja po bivšem Sovjetskom Savezu" (2016.). Priče su mu prevedene na više stranih jezika i uvrštene u domaće i inozemne antologije.
U romanu "Zavod za apatiju" službene institucije države osnivaju zavod koji bi trebao znanstveno i terapeutski odgovoriti na masovnu društveno-medicinsku krizu nastalu višedesetljetnom političkom nebrigom. Mjere koje Zavod provodi pomalo su kontroverzne i posve neučinkovite pa apatija buja i dolazi do ideološkog sukoba dviju koncepcija pristupu liječenja.
Na drugoj razini, pripovjednoj, Nuhanovićev je junak apatolog koji dugim boravljenjem u toj regiji počinje i sam pokazivati simptome apatičnosti.
U razgovoru koji je moderirala televizijska urednica Vlatka Kolarović, Nuhanović je zabavljao okupljene detaljima iz romana, govorio o svojim putovanjima, te otkrio da radi na novoj knjizi čiji je glavni lik pisac na zalasku karijere.
Novinar i pisac Gordan Nuhanović predstavio je u srijedu u Zagrebu svoj roman "Zavod za apatiju", crnohumornu distopijsku društveno-političku satiru u kojoj kroz priču o epidemiji apatije analizira aktualne fenomene suvremenog društva.
Knjiga je objavljena u izdanju Naklade Ljevak. Novinarka Koraljka Kirinčić rekla je na predstavljanju u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, kako se u najnovijoj knjizi ovaj nagrađivani autor niza romana i putopisnih knjiga, bavi pojavom epidemije apatije. No, ona nije nastala kao odgovor na aktualnu pandemiju koronavirusa – zamišljena je kao distopija ali je u međuvremenu stvarnost pregazila distopiju, napomenula je.
Nuhanović je istaknuo da je ovaj roman počeo pisati puno prije pojave covida-19, a ideju je dobio nakon što je u svojoj domicilnoj Slavoniji "naslutio jedan apatičan gen koji se razuzdao i na neki način osvojio mnoge ljude". "Razmišljajući o tome, došao sam na ideju dati svoj mali prilog osvještavanju pučanstva", pojasnio je.
Rezultat je satirični roman u kojemu suptilno analizira i obračunava se s aktualnim fenomenima suvremenog društva te, poigravajući se i obračunavajući s društvenim anomalijama, pokazuje kako su istina i apsurd lice i naličje iste medalje.
Novinar, književnik i putopisac Gordan Nuhanović (Vinkovci, 1968.) debitirao je na književnoj sceni 2001. zbirkom priča "Liga za opstanak". Napisao je još zbirku priča "Bitka za svakog čovjeka" (2003.), monodramu "Što to ljudi govore iliti buka" (2004.), romane "Posljednji dani panka" (2006.), "Vjerojatno zauvijek" (2009.) i "Agenti kulture" (2013.), te putopisne knjige "Šale su ostale kod kuće: putopisne priče iz zemalja bivšeg SSSR-a" (2013.) i "Piknik u stepi: priče s putovanja po bivšem Sovjetskom Savezu" (2016.). Priče su mu prevedene na više stranih jezika i uvrštene u domaće i inozemne antologije.
U romanu "Zavod za apatiju" službene institucije države osnivaju zavod koji bi trebao znanstveno i terapeutski odgovoriti na masovnu društveno-medicinsku krizu nastalu višedesetljetnom političkom nebrigom. Mjere koje Zavod provodi pomalo su kontroverzne i posve neučinkovite pa apatija buja i dolazi do ideološkog sukoba dviju koncepcija pristupu liječenja.
Na drugoj razini, pripovjednoj, Nuhanovićev je junak apatolog koji dugim boravljenjem u toj regiji počinje i sam pokazivati simptome apatičnosti.
U razgovoru koji je moderirala televizijska urednica Vlatka Kolarović, Nuhanović je zabavljao okupljene detaljima iz romana, govorio o svojim putovanjima, te otkrio da radi na novoj knjizi čiji je glavni lik pisac na zalasku karijere.