48. Zagrebački salon
Izvor: Promo fotografije / Autor: Igor Juran
48. Zagrebački salon
Izvor: Promo fotografije / Autor: Igor Juran
ZAGREBAČKI SALON
Nedavno je otvoren u HDLU-u, bez medijske pompe i bez gradskih i državnih čelnika, 48. Zagrebački salon, jedna od najstarijih likovnih smotri u Hrvatskoj, na kojoj je prema koncepciji Tee Hatadi, voditeljice galerija Proširenih medija i Prsten, izloženo više od 40 radova u kojima se umjetnici, uglavnom mlađi, bave istraživanjem teme identiteta
stodobno je u Institutu za suvremenu umjetnost kao popratno događanje otvorena izložba/akcija 'Grupni autoportret' na kojoj deseci renomiranih umjetnika protestiraju zbog nove mjere – uvođenja kotizacije na Salon, ali i odnosa nadležnih institucija prema kulturi.
Prema riječima autorice koncepcije za ovogodišnju temu identiteta odlučila se zbog njezine aktualnosti - ulaska Hrvatske u EU i čestog spominjanja hrvatskog identiteta u kontekstu globalizacije i nove konstelacije odnosa u europskoj zajednici.
'Suvremeni umjetnici u svojim radovima i ranije su se često referirali na temu identiteta, no sada smo htjeli istražiti što nam donosi novi sustav EU-a, odnosno, hoćemo li se nakon ulaska Hrvatske u EU zapitati što mi možemo ponuditi Europskoj uniji, a ne samo što ćemo dobiti ili tražiti od Europe', objasnila je Tea Hatadi zaključivši da je htjela istražiti kako umjetnost u ovom trenutku propituje vlastiti identitet unutar globalnog konteksta.
Što se tiče uvođenja kotizacije, izjavila je da su bili prisiljeni uvesti tu mjeru zato što su ove godine od grada i države dobili tek 30 posto sredstava od ukupnog budžeta, odnosno, od svote koju inače dobivaju za tu izložbu, a kako je to uobičajena praksa na sličnim manifestacijama u inozemstvu očekuje da će i u Hrvatskoj biti prihvaćena.
Uz izabrane radove, uglavnom mlađih umjetnika, izložena su i djela pozvanih doajena među kojima se najviše ističu radovi Dalibora Martinisa i Ivana Ladislava Galete, a autorica koncepcije zamislila je i popratna događanja gdje plijene pažnju performans Pine Ivančića 'Fuzijski međusplet/rad submotion', zatim izložba/akcija 'Grupni autoportret' Janke Vukmir i angažirani nastup splitske Mreže solidarnosti.
Među žiriranim radovima posebno je upečatljiv rad 'Mi Hrvati (Harare)' Marina Marinića koji je izložio ogromne skulpture hrvatskih Maora – Harara, preispitujući odnos hrvatskog naslijeđa na Novom Zelandu, zatim slika slagalica 'Ulazak Republike Hrvatske u EU' Duje Šuvara na kojoj posjetitelji mogu sami slagati žute zvijezde na zastavi EU-a te video 'Turbo' Davora Mezaka i Marka Čubrila, koji prikazuje ambijent i atmosferu dva narodnjačka kluba u Zagrebu progovarajući o fenomenu 'cajki' i sudaru urbanog i ruralnog.
Ističe se i rad 'Generacija 2008.' Hane Miletić u kojem autorica izlaže portrete 26 učenika jedine islamske srednje škole u većinski katoličkoj Hrvatskoj te zanimljivi izlošci/projekti Stipana Tadića ('Striptizeta odrubljene glave'), Vanje Babića ('5% za umjetnost'), Ivana Midžića i Josipa Svetića ('Aneks Ugovora o posudbi umjetničkog identiteta...') i drugi.
Među popratnim programima najviše provocira 'izložba' 'Grupni autoportret' koja je, prema riječima Janke Vukmir, predsjednice Instituta za suvremenu umjetnost, nastala kao odgovor na temu 'Identiteta' 48. Zagrebačkog salona. Naime, prema propozicijama natječaja HDLU-a, organizatora Salona, umjetnici su trebali platiti 100 kuna kotizacije za prijavu, nastavlja, a kustosi za koncepcijsku izložbu s jednim do pet umjetnika 300 kuna.
'U post festum napomeni navedeno je da samostalni umjetnici teškog imovinskog stanja mogu uz predočenje odgovarajućih potvrda dobiti olakšicu i biti oslobođeni plaćanja kotizacije, no ispostavilo se da trebaju donijeti niz potvrda, uključujući i potvrdu porezne uprave, koja košta 60 kuna, no to pravilo ne vrijedi i za kustose, tako da je situacija već u startu postala apsurdna', tvrdi Janka Vukmir dodajući da je ta napomena odala pravu sliku društva i kulture u Hrvatskoj u tom povijesnom trenutku njezina pridruživanja Europskoj uniji.
'Upravo je ta situacija odraz pravog identiteta hrvatske kulture u trenutku njezina ulaska u Uniju, pa smo je pokušali predstaviti izložbom 'Grupni autoportret'. Pozvala sam umjetnike da se priključe izložbi na kojoj nitko neće izložiti - ništa. Zašto? Zato što je to slika naše situacije pa smo je odlučili zabilježiti. Kakav je naš aktualni identitet? Nemoćan. Što predstavlja naš identitet? Ono što jesmo, gotovo ništa. Umjetnici su samo trebali poslati e-mail i automatski su postali izlagači i sudionici izložbe, a ta mogućnost otvorena je do daljnjega svima onima koji se žele pridružiti akciji i s nama pozirati za grupni autoportret', kazala je Janka Vukmir iznoseći podatak da se do sada izložbi pridružilo 146 umjetnika.
Na pitanje koja je svrha i poruka te akcije, kustosica je objasnila 'da je ona izraz negodovanja zbog situacije na likovnoj i kulturnoj sceni, ali istodobno i njezin grupni autoportret'.
'Mi negodujemo već dva desetljeća protiv apsurdnih situacija u hrvatskoj kulturi pokušavajući objasniti realne potrebe i nudeći pomoć službenoj Hrvatskoj u vidu informacija o europskim fondovima i raznim drugim prilikama, no nadležna tijela pokazuju samo apsolutnu nezainteresiranost. 'Grupni autoportret' izložba je koja poziva umjetnike da pokažu publici ono što država pokazuje njima i da se odazovu poziranju za grupni autoportret. Pitam se, zašto u Ministarstvu kulture RH misle da je pola brutto plaće državnog dužnosnika dovoljno za godišnji program bilo koje umjetničke organizacije?
Znači li to da umjetnik, produkcija jednog ili više radova, njihov transport u galeriju, osiguranje, likovni i tehnički postav izložbe, čuvanje tijekom trajanja izložbe, pa povrat rada, tehničko osoblje, kustos i tekstopisac, prevoditelj, lektor i korektor, dizajner, tiskara, papir, dostava, objave za medije, fotograf i fotografije, materijal za postav, boja za zidove, potrošni i uredski materijali, pozivnice, njihove omotnice, poštarina, spremanje i čišćenje prostora, otvorenje izložbe, govornici i njihovi javni nastupi, dobrodošlica za goste, toaletni papir, sredstva za čišćenje, plastične čaše i sredstva za pranje podova i posuđa, krpe, rukavice za baratanje djelima u postavljanju i skidanju izložbe, čavli i vijci, pile, bušilice, svrdla, okviri, pregradni zidovi, passpartouti, stakla, ljestve, metle, plakati, projektori, monitori, vitrine, stolovi, konzole, postamenti, mikrofoni, zvučnici, materijali za ambalažu, stakla, okviri, rasvjeta i grijanje/hlađenje, ljubazno ponašanje i osmijeh, moraju stati u samo dio jedne mjesečne plaće jednog državnog dužnosnika', zaključuje Janka Vukmir.