Prijedlog Zakona o audiovizualnim djelatnostima, čiji nacrt je objavila Vlada, definira i izbor i ovlasti članova HAVC-a i po njemu, Vijeće bi, na prijedlog ravnatelja HAVC-a, imenovalo umjetničke savjetnike koji bi razmatrali i vrednovali programe i projekte prijavljene na javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva te komplementarnih djelatnosti.

Mandat bi im trajao do donošenja odluka Vijeća o raspodjeli financijskih sredstava, a ista osoba mogla bi najviše dva puta uzastopno biti imenovana umjetničkim savjetnikom.

Uvodi se i nova struktura Upravnog odbora HAVC-a, koji bi sad imao pet članova, od kojih je jedan predsjednik. Ministar kulture imenovao bi i razrješavao predsjednika i tri člana Upravnog odbora, a petog člana birali bi i razrješavali radnici tog centra.

Knezović: 'Hribar Šerbedžiji dodijelio 66 milijuna naših kuna'

Prema pisanju Slobodne Dalmacije, na prijedlog su burno reagirali iz Stručne udruge producenata (SUP), na čelu sa Slavenom Knezovićem. Zasmetalo im je što Zakon 'cementira' postojeću raspodjelu sredstava koja ostaju pod kontrolom dosadašnjih udruga i njihovih vodstava'. Prema SUP-u, to je netransparentno i protuustavno.

'Udruge koje nemaju ni legitimitet ni legalitet, dobile bi ovakvim prijedlogom zakonsku poziciju da odlučuju o financiranju projekata na javnim pozivima na kojima i sami sudjeluju! Tako bi se ponovno u beskraj ponavljale situacije koje su predmet velikog broja kaznenih prijava od 2012. gdje klijentelističke i koruptivne grupe organizirane u udruge, same prijavljuju svoje projekte na javnim pozivima, a zatim odlučuju o njihovom financiranju', rekao je predsjednik SUP-a Slaven Knezović.

Kao primjer naveo je Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR), čiji je predsjednik Danilo Šerbedžija.

Prema Knezoviću, DHFR 'sakriva novac dobiven od hrvatskih građana za digitalnu retransmisiju, što bi prema izvješćima ZAMP-a iznosilo oko 66 milijuna kuna u proteklih desetak godina'.

'Taj se novac ne iznosi u bilancama DHFR-a te su one na taj način krivotvorene. Istovremeno, taj se novac - strogo namjenski - za nositelje autorskih prava iz digitalne retransmisije troši na kupnju stanova i 'troškove' vrhuške udruge! O toj nezakonitoj raspodjeli desetaka milijuna kuna odlučuje predsjednik Odbora za autorska prava pri DHFR-u, a tko drugi nego - Hrvoje Hribar! Osoba koja je morala otići s čela HAVC-a nakon najnegativnijeg nalaza Državne revizije u povijesti hrvatske države. Stoga zahtijevamo da se započete istrage DORH konačno završe te tražimo od Vlade RH da povuče prijedlog Zakona i iz njega u zakonskoj proceduri izbaci udruge koje bi ovako same sebi dijelile javni novac', rekao je Knezović te kao još jedan primjer naveo Jadran film koji 'posjeduje više od tisuću autorskih djela, a ako po svakom njihovom filmu ima pet autora, to bi značilo da su dužni osigurati pet tisuća isplata'.

Knezović tvrdi da nije nikome plaćeno.

'Koliko nam je poznato, nije plaćeno ni stranim autorima, što znači da se mogu očekivati i visoke tužbe. Nadalje, zanima nas tko je uopće isplaćen i po kojim osnovama', poručio je.

Šerbedžija: 'Gomile neistina i iskrivljenih informacija'

Predsjednik DHFR-a Danilo Šerbedžija za Slobodnu Dalmaciju je komentirao teške optužbe SUP-a te istaknuo kako je njihov dopis 'gomila neistina i iskrivljenih informacija'.

'Nikad čuo za tu udrugu niti znam koga predstavljaju niti odakle su. Ponajprije, DHFR ima i legitimitet i legalitet i ta udruga kao i ja osobno nismo protuzakonito iskoristili niti jednu jedinu lipu. Napominjem kako sredstva o kojima je riječ nije novac hrvatskih građana nego kabelskih operatera, većinom stranih i privatnih tvrdtki koji se koriste potpuno transparentno i na zakonom propisani način', rekao je Šerbedžija.

Vezano za optužbe o isplatama ZAMP-u koje su namijenjene glazbenicima, a ne audiovizualnim djelatnicima dodaje da i tu nemaju što kriti.

'Ne krijemo ni bilancu, objavljujemo je na zakonski određeni način. Neistina je i da se novcem namijenjenim autorima kupuju nekakvi stanovi. Riječ je o kupnji radnog prostora za DHFR za koji smo godinama štedjeli jer nismo imali svoje prostorije', pojasnio je Šerbedžija za Slobodnu Dalmaciju. Dodao je i da nije točno da Hribar donosi odluke o dodjeli sredstava.

'To radi Upravni odbor DHFR-a. Čini mi se da je ovdje riječ o producentima koji po hrvatskom zakonu ne spadaju u autore i stoga im se ne mogu plaćati autorska prava. Što se Jadran filma tiče, oni nisu prijavili niti jednog autora za naknadu. Sve u svemu, neistina do neistine', kaže Šerbedžija i najavljuje tužbu protiv udruge i njenog vodstva.

Hrvoje Hribar najavio je naknadno šire očitovanje, piše Slobodna.

Anita Juka: 'Zakon kozmetički prikriva sukob interesa'

I Udruga filmske industrije (UFI), na čelu s Anitom Jukom, također je za zaustavljanje prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima jer ovakav je, po njima, tek 'kozmetičko prikrivanje sukoba interesa u HAVC-u'.

UFI kao najveći problem prijedloga ističe po njima također 'protuustavni' članak 33. koji definira članove Vijeća HAVC-a, a koji 'navodi određene strukovne udruge te isključuje sve postojeće ili potencijalne koje će biti osnovane u budućnosti'.

'Sve strukovne udruge žele imati svog predstavnika u Vijeću jer ono (na prijedlog ravnatelja) potvrđuje umjetničke savjetnike koji odlučuju koji filmovi će se financirati, koji festivali i koji programi međunarodne suradnje', poručuju iz UFI-ja i dodaju kako, osim njihove, 'brojne druge strukovne udruge nisu uvrštene prema prijedlogu novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima u članak 33., kojim se definira članstvo u Vijeću HAVC'.

'Nije jasno, zašto su u predloženom članku 33. predložene udruge protiv kojih su podignute kaznene prijave npr. DHFR , a primjerice nije uvršteno Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU) koje broji 1.100 članova te tko i po kojim kriterijima je odlučivao o popisu navedenih udruga, čiji će predstavnici odlučivati o raspodjeli državnog novca odnosno novca poreznih obveznika', navodi Anita Juka u ime UFI-ja.

Zbog tih i drugih nepravilnosti koje ističu u dopisu, smatraju da bi se prijedlog Zakona o audiovizualnim djelatnostima trebao povući iz procedure, doraditi te nakon ljetne pauze ispravljen poslati na čitanje saborskim zastupnicima.

DAVID: 'Mala skupina upravlja novcem i estetikom u hrvatskoj kinematografiji'

Društvo audiovizualnih djelatnika (DAVID) ovaj je tjedan također uputilo priopćenje saborskim sastupnicima i javnosti sa zahtjevom da se Zakon povuče iz procedure i preispita jer je ovakav 'štetan za kulturu i hrvatsku državu'.

'Zašto se donosi zakon koji pogoduje isključivo određenoj interesnoj skupini pojedinaca koji su već obilježeni aferama i prijavama DORH-u, istovremeno uskraćujući Ustavom jamčena prava svim ostalim zainteresiranim stranama', piše u priopćenju u kojemu se navodi da na ovaj način mala skupina ne samo da upravlja novcem, nego i 'praktički odlučuje o proizvodnji i estetici u hrvatskoj kinematografiji'.

'Ista imena nalazimo u tijelima i vijećima HAVC, u HDFR-u, Hrvatskoj udruzi producenata (HUP), Ministarstvu kulture, Akademiji dramskih umjetnosti, Vijećima filmskih festivala. Radi se o sedamdesetak milijuna kuna javnog novca kojim se godišnje financira hrvatska kinematografija', navodi u priopćenju DAVID.

Prijedlog Zakona već ranije je oštro kritizirao Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku koji je HAVC opisao kao 'sofisticiranu i zakonski institucionaliziranu interesno-koruptivnu i klijentelističku mrežu s obilježjima hobotnice, čiji su pipci duboko zadrli u medije, pretvarajući ministrice u njene izvršenike', a za dugogodišnjeg čelnika HAVC-a, Hrvoja Hribara, mada ga nije izravno imenovao, sugerirao je da je 'faraon hrvatskog filma'.