Na ovogodišnjem Paris Design Weeku od 10. do 16. rujna 2012. u okviru festivala Croatie le voici, hrvatski dizajneri će se predstaviti s dva projekta: Croatian Everyday i Croatian Holiday. Dio programa u kojemu će se naći i hrvatski predstavnici osmišljen je kako bi se dao prostor novoj, mladoj i avangardnoj generaciji dizajnera.

Kakva je uloga mladih hrvatskih dizajnera koji su na kreativan način pristupili dizajniranju sociologije turizma, pitali smo dizajnericu Iru Payer. Predsjednica HDD-a i glavna urednica internetskog portala www. Dizajn.hr., svojim radom također sudjeluje u prezentaciji domaćih dizajnera u Parizu.

Što je po Vašem mišljenju najvažnije u hrvatskom predstavljanju na ovogodišnjem Paris Design Weeku i kako je osmišljena naša prezentacija u Francuskoj?
Prezentacija uključuje dvije zrcalno postavljene vizure - kako dizajneri promatraju turizam i svakodnevicu te što nam predstavljeni predmeti govore o ista ta dva pojma, naravno, u Hrvatskom kontekstu. 'Design Tourism: Croatian Holiday' koncepcija je koja je već rezultirala nizom internacionalnih izložbi, a za pariško predstavljanje dopunili smo je novom i sasvim logičnom sastavnicom 'Croatian Everyday'. Vjerujem da ćemo se kroz razgovor dotaknuti još niza tema vezanih uz ovo pitanje, ali najvažnija je činjenica da izložba, u skladu sa samim Festivalom hrvatske kulture u Francuskoj, govori ne samo o dosezima domaćeg dizajna, nego i o širem kontekstu koji taj dizajn reinterpretira. Kad imate takvu slojevitu priču, onda intrigirate publiku i jasnije argumentirate svoj 'slučaj'.

Možete li nam približiti važnost proizvoda koje nastojimo pokazati na izložbi?
U slučaju 'Croatian Holidaya' možemo govoriti o više razina – od punokrvnih, već implementiranih proizvoda u kontekstu turizma (poput Numenove ležaljke 'XZ' koja je, primjerice, dio opreme Hotela Lone ili 'Plupe' Jelene Azinović iJaše Zelmanovića, koja je proizašla iz stvarnog natječaja za dizajn urbane opreme), preko onih koji izravno tematiziraju susret suvremenosti i tradicije kao brenda ('Katrige' Nevena Kovačića ili 'Lightwear' Nine Bačun), do predmeta koji kritički ili ironično tematiziraju sociologiju turizma ('Ugrožena čestica' Barbare Blasin). Dvadeset polazištem vrlo različitih proizvoda hrvatskih dizajnera zato smo okupili kao jednu vrstu imaginarnog branda, koji komentira budućnost i sadašnjost hrvatskog turizma, istovremeno se oslanjajući na povijesno nasljeđe i turističko iskustvo zemlje. U Hrvatskoj još uvijek postoji potreba za promoviranjem ideje o ulozi produkt dizajna u najširem smislu. Obje inicijative - Croatian Everyday i Croatian Holiday - istražuju razlike i dodirne točke u dizajniranju svakodnevice i budućnosti hrvatskog turizma.

Druga sekcija izložbe, posebno osmišljena za ovu priliku, jest 'Croatian Everyday', a to je izbor suvremenih dizajnerskih objekata koje karakterizira jednostavnost, iskrenost prema materijalu, eksperimentalnost, perceptivnost u rješavanju prostornih i lokalnih problema. Primjerice, rasvjetna tijela Studija Grupa direktna su veza utjecaja dostupnih ekonomičnih tehnologija u postupcima obrade materijala i oblikovanju modularnih sistema, dok su primjeri eksperimentalnog pristupa ideji održivosti i propitivanju postojeće forme evidentni kroz uporabu dostupnih sirovina ('Hotflat' Ljiljane Kolundžić) i historijskih artefakata ('R', Numen/ForUse). Projekti 'FOR10R2' Ivane Borovnjak i Roberte Bratović i 'Porthos' tima Manufakturist projekti su koji se bave ekonomičnom uporabom malih prostora, a 'Revolve' tima Numen/ForUse i Borovnjak&Bratović trenutačno obilježavaju značajniji novi zalet u hrvatskoj proizvodnoj industriji namještaja. Set za romantičnu online večeru autorice Line Kovačević studentski je konceptualni rad hrvatske autorice nastao na inozemnom studiju te je kao takav zanimljiv u konačnom pregledu, a igračke tima Little Horse and Baby Beuys su jedan od primjera rastućeg broja samoiniciranih projekata baziranih na jednostavnosti i multifunkcionalnosti.

Što bi istaknuli kao najveću prednost i značajku izložbe?
Njena najizraženija značajka proizlazi iz koncepata obiju njenih sastavnica (turizam i svakodnevica). Dakle, izložba predstavlja ne samo izvanredne dizajnirane predmete, nego kroz njih pokušava kritički, istraživački i humorno produbiti problematiku 'svakodnevice' i 'turizma'. Hrvatska je zemlja u kojoj ni proizvodna industrija, niti turistička ponuda nisu dosegle nekadašnje kapacitete iz vremena socijalizma. Uzimajući u obzir činjenicu da taj raj na zemlji živi od turizma, i godišnje primi preko 11 milijuna stranih i domaćih turista, paradoksalno je da se u turističkoj ponudi za ovako veliko potencijalno izvozno tržište nisu našli proizvodi hrvatskih dizajnera. Kustoska koncepcija Croatian Holiday 2012 pokušaj je da se uspostavi direktna komunikacija između dvaju sektora u Hrvatskoj – turizma i dizajna. Slično je i sa svakodnevicom – 'Croatian Everyday' zapravo postavlja pitanje u kojoj mjeri dizajn može učiniti svakodnevicu bogatijom i stimulativnijom.

Koliko izložba Croatian Holiday pridonosi promociji hrvatskog turističkog identiteta? Kakva je, sudeći po vizijama hrvatskih mladih dizajnera, budućnost hrvatskog turizma?
Ako smo spremni nijansirati razine na kojima se to pitanje postavlja, onda je ono ključno. Naime, Design Tourism kao projekt ne promatra turizam kao statistiku posjeta, noćenja i potrošnje, nego kao nešto što bitno oblikuje društvo u cjelini, nešto što ima i kulturni i ekonomski učinak, te nešto što - na vidljive i manje vidljive načine - koreografira i samu našu svakodnevicu. Ako turizam promatramo tako – onda možemo ozbiljno govoriti o potencijalima koje nosi smisleno povezivanje 'dizajna' i 'turizma'. Predmeti koje predstavljamo ravnopravan su dio 'sadašnjosti' u kontekstu hrvatskog turizma ili su, pak, njen kritički komentar, tako da je pravo pitanje: vidimo li ih, vidimo li mogućnost njihove bolje implementacije te reagiramo li na poruku koju nam upućuju.

Kako vidite položaj suvremenih tendencija u hrvatskom dizajnu u okviru europskih dizajnerskih smjerova?
Hrvatski dizajn potpuno je u dosluhu s onim što se događa internacionalno. Ne zato što dizajneri 'prate europske trendove', nego zato što se suočavaju s istim problemima i zato što, s razumljivom osjetljivošću na lokalne kontekste, govore istim jezikom. Nešto je akutnije pitanje vidljivosti hrvatskog dizajna i dizajnera u širem okruženju, a ta se vidljivost postiže jedino razmjenom i umrežavanjem – što se više predstavljate u drugim sredinama, na izložbama, festivalima i kroz knjige i publikacije, što jasnije možete objasniti svoju 'priču' i što ste otvoreniji prema nekim drugim pričama, to ste vidljiviji i još važnije – možete više naučiti.