Vlada Republike Hrvatske novom intendanticom zagrebačkog HNK imenovala je doc. dr. sc. Ivu Hraste Sočo te će ona stupiti na dužnost završetkom ove kazališne sezone. Hraste Sočo bivša je operna solistica, a svojedobno je nastupala u HNK-u u Zagrebu kao jedna od najmlađih solistica u povijesti ove kuće. Kasnije je završila u diplomaciji. Radila je u Ministarstvu vanjskih poslova, bila kulturni ataše u Veleposlanstvu RH u Beču, a u njezinoj biografiji stoji i da je bila pomoćnica i savjetnica u Ministarstvu kulture. Osim toga, docentica je na Akademiji dramske umjetnosti te predaje na Muzičkoj akademiji i Diplomatskoj akademiji. Producentica je i znanstvenica, a za svoj umjetnički i stručni rad dobila je više nagrada i priznanja.

Hraste Sočo je posljednjih godina bila i članica Kazališnog vijeća HNK Zagreb, zbog čega ima dobar uvid u stanje u ovoj kazališnoj kući. S novoizabranom intendanticom porazgovarali smo o planovima za HNK. Neke od tema bile su i plaće zaposlenika, obnova kazališta, izgradnja dugo očekivane druge scene, ali i izostanak podrške gradonačelnika Tomislava Tomaševića te njezino članstvo u HDZ-u.

Što vas je ponukalo da se kandidirate za intendanticu zagrebačkog HNK? Znamo da je riječ o masivnom angažmanu.

To je veliki zadatak i odgovornost, ali i velika čast. Mnogi me pitaju zašto sam donijela tu odluku, zašto sam se odlučila iz svog sređenog profesionalnog života baciti u neke nove izazove. Rekla bih da je to imanentno mojoj osobnosti. Nikada nisam zazirala od novih izazova. Znalo se da će se raspisati natječaj, budući da je riječ o četverogodišnjim ciklusima, i mnogi su me nazivali tih dana da me pitaju razmišljam li o tome bih li se kandidirala. Zvali su me kolege iz HNK, ali i iz zagrebačke kulturne javnosti, kao i neki intendanti drugih kazališta. Nakon konzultacija s obitelji, odlučila sam se u to upustiti.

Spomenuli ste svoj dosadašnji profesionalni život. Znamo vas kao diplomatkinju u Ministarstvu vanjskih poslova, radili ste i kao kulturni ataše u Veleposlanstvu RH u Beču, a bili ste i pomoćnica i savjetnica ministrice u Ministarstvu kulture. Mogu li ta vaša iskustva i na koji način doprinijeti programu u kazalištu, međunarodnim suradnjama, izvozu naših predstava u Europu na gostovanja i sl.?

Naravno, mislim da mogu. Upravljačko iskustvo iz pomoćničkog mandata kad sam vodila najveću upravu u ministarstvu s proračunom sličnim onom koji ima HNK kao i diplomatsko iskustvo i uspostavljeni kontakti pomoći će mi u tom poslu. Upravo sam razgovarala s jednim bečkim kolegom, dogovaramo susret i razgovor o potencijalnoj suradnji. U Beču je trenutno lockdown, ali u dogledno vrijeme ću otići. Svakako ću inzistirati na više gostovanja HNK u inozemstvu jer mi imamo što pokazati. Možda se u posljednje vrijeme premalo išlo na gostovanja. Da, treba to financirati, no to se može postići i kroz ugovore i programe o kulturnoj suradnji koje Hrvatska sklapa s drugim državama. Osim ovoga što ste spomenuli, ja sam, prema temeljnom obrazovanju, i operna pjevačica. Završila sam Muzičku akademiju, a bila sam petnaestak godina i u angažmanu u HNK kao operna solistica. I to će mi sigurno pomoći, jer dobro poznajem funkcioniranje kazališta i na pozornici, ali i izvan pozornice.

Bili ste i članica kazališnog Vijeća u posljednjim godinama, stoga vjerujem da imate dobar uvid u situaciju u kazalištu. Koji su to problemi koje ćete morati hitno rješavati?

Da, bila sam pet godina u Vijeću. Poznajem većinu umjetnika, kao i zaposlenike u administraciji i tehnici, što je važno za komunikaciju. Radi se o 500 ljudi koji su zaposleni u HNK. Tu će mi diplomatske vještine sigurno biti od pomoći. Što se tiče problema s kojima ću se suočiti, kazalištu je u prvom redu potrebno smirivanje tenzija. Znate, kazalište je živ organizam i jedna vibrantna sredina, ali mislim da je uloga intendanta i užeg tima smirivanje tih tenzija i omogućavanje umjetnicima da rade svoj posao. Treba, dakle, međuljudske odnose dovesti u balans, tako da se ljudi mogu posvetiti svom poslu i baviti se kazališnim programima.

Hoćete li podizati plaće kazališnim radnicima u HNK? Znamo da su plaće niže u odnosu na zagrebačka gradska kazališta.

Istina, plaće su niže no što imaju zaposlenici u drugim kazalištima i na njihovom se podizanju treba raditi. Za to je potrebna potpora osnivača - jer radi se o Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama – da HNK bude izuzet iz te uredbe. Predvidjela sam u planu da jedan dio sredstava iz vlastitog prihoda bude utrošen na plaće, a potpora Ministarstva kulture i medija odnosno Vlade će biti ključna. Mislim da je to važno riješiti, jer ti ljudi rade odgovoran posao na kompliciranim produkcijama – usudila bih se reći, kompleksnijim nego što rade mnoga druga kazališta – i svakako ću nastojati da im se podignu plaće.

Spomenuli ste da ste po temeljnom obrazovanju operna pjevačica te da ste dugo bili članicom opere u HNK. Kako vidite operu u svom mandatu?

Moja intencija će biti povećanje broja opernih produkcija i izvedbi, koji je u posljednje vrijeme bio smanjen. Naravno, i zbog Covida. Ali, ansamble svakako treba uravnotežiti u upravljačkom tretmanu. Opera do sada, po mom mišljenju, nije bila dovoljno eksponirana. Da, znamo da je opera najskuplja izvedbena umjetnost, ali to je tako u cijelom svijetu. Imate orkestar, zbor, soliste, naravno uz tehniku kao dio zaposlenika koji opslužuje cijelu kazališnu proizvodnju. Dakle, povećati broj opernih izvedbi, ali i koristiti prepoznatljiva umjetnička lica iz sva tri ansambla, u promidžbenom smislu, koji trebaju biti još vidljiviji. Ne mislim da ja, nakon ovog inicijalnog interesa, moram puno istupati u medijima. Umjetnici su ti koji trebaju biti prisutni i privlačiti publiku koja u kazalište dolazi zbog njih, a ne intendanta.

Hoćete li inzistirati i na otvaranju druge scene HNK?

Izgradnja druge scene planirana je na mjestu gdje se nalazi spremište HNK u Zagrebu u Adžijinoj ulici. Spremište je stradalo u potresu, no ustanovljeno je kako je dio zgrada u kompleksu moguće popraviti, a određene zgrade su toliko oštećene da nije isplativo popravljati ih, stoga će biti srušene. Druga scena će biti građena na tom mjestu, a djelomično će se financirati i iz Fonda solidarnosti. Mislim da će izgradnja druge scena biti pravi podvig, jer kazalište će konačno prodisati. Nije uobičajeno da u jednoj kazališnoj zgradi zajedno djeluju drama, opera i balet. Obično su opera i balet zajedno, dok je drama posebna cjelina.

Kada predviđate prve izvedbe na toj drugoj sceni?

Sada je projekt u pripremnoj fazi. Vjerujem da bi se u sezoni 2024/2025 zgrada mogla dovršiti i da bismo na toj pozornici mogli započeti izvoditi programe svih triju umjetničkih cjelina.

Živimo u vremenu krize i kriznog upravljanja. Mislite li da je bila dobra odluka držati kazališta otvorenim u špici pandemije koronavirusa?

To je bila odluka ministrice kulture, odnosno Vlada je odlučila da se kultura u Hrvatskoj tijekom pandemije, osim za vrijeme lockdowna, održava. Bila je to hrabra odluka. Sigurno nije bilo lako u pandemijsko vrijeme tako odlučiti, ali kultura ljude hrani, i ja mislim da je to bila uspješna odluka. Kad jedanput izgubite publiku, teško ju je vratiti. A znamo da mi, ali i druge europske države, intenzivno radimo na razvoju publike. Kao što vidimo, kazališta nisu mjesta na kojima se širi zaraza, nose se maske i drži se razmak.

Nakon vašeg izbora pojavile su se kritike s obzirom na vaše članstvo u HDZ-u. Kako se osvrćete na glasove da vas je politika postavila na mjesto intendantice?

Politika, odnosno predstavnici neke politike, kako na državnoj, tako i na gradskoj razini, su osnivači institucija. Njihov je posao da pruže infrastrukturu za djelovanje ustanova te da odlučuju o izboru ravnatelja/intendanata. Ne bih rekla da je moje članstvo u stranci bilo od važnosti pri mom izboru. Osim toga, već smo imali slučajeve da su na upravljačke pozicije bile imenovane osobe koje su bile članovi raznih stranaka. Svojedobno je ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža bio istaknuti član SDP-a i bivši ministar, kao što je i bivši rektor zagrebačkog Sveučilišta bio član HDZ-a. Nisam primijetila da se o tome raspravljalo.

Biste li dopustili da netko za vaše intendanture postavi satiričnu predstavu koja se otvoreno ruga vlasti?

Kad takvu predstavu postavlja npr. kazalište Kerempuh, mislim da od toga ne treba prezati, to je misija Kerempuha. HNK u Zagrebu postavlja svjetski i nacionalni kanon, kao i suvremena djela, na inovativne i moderne načine. Mislim da kazalište treba biti u refleksiji s društvom i da treba propitivati aktualna kretanja u društvu. Ali, zašto ne propitivati bilo kakva aktualna događanja ako neki dramski pisac napiše kvalitetan tekst.

Ipak, i satira može biti tzv. visoka umjetnost.

Može, naravno. Sve što ima umjetničku vrijednost moći će se postaviti u HNK.

Hoćete li u većoj mjeri postavljati u HNK i mlade dramatičare, skladatelje?

Da, planiram za njih raditi i natječaje. Mislim da je to važno i da treba stalno pratiti što se događaja s ostalim natječajima u kulturi, poput Nagrade za dramsko djelo Marin Držić, gdje se stalno pojavljuju novi mladi dramatičari.

Znamo da mnogi dramski tekstovi naših autora i autorica nagrađenih Držićem nikada nisu bili postavljeni.

U pravu ste. To je zadatak ravnatelja kazališta, da se posvete u većoj mjeri suvremenom dramskom tekstu. Ja već u prvoj sezoni planiram raditi produkciju prema tekstu Marine Vujčić 'Plodna voda' koji je nedavno nagrađen Nagradom Marin Držić.

Gradonačelnik Tomašević vam nije dao podršku, tražio je i ponavljanje natječaja. Kakvu suradnju očekujete nakon takve njegove neprijateljske geste?

Nisam to doživjela neprijateljski. Gradonačelnik se nije pisano očitovao na ministričin prijedlog, a kasnije smo vidjeli u medijskom prostoru da je htio ponavljanje natječaja. Očito za to nije bilo zakonskog utemeljenja, a i on je rekao da je natječaj proveden u skladu s zakonom. Ne sjećam se da je ikada na natječaju za intendanta HNK u Zagrebu bilo više od 3 kandidata kao što je bilo i u ovom slučaju. Primjerice, na zadnjem natječaju, prije 4 godine, bila je samo jedna kandidatkinja. Pretpostavljam da je to zato što morate napraviti ekstenzivan program za četverogodišnje razdoblje, trebate jako dobro poznavati infrastrukturu, iskazati upravljačke smjernice, financijski plan koji treba pratiti ostvarivanje programa, produkcijske troškovnike za sve premijere i reprize, kadrovski plan i sl. Dakle, radi se elaboratu na 150 stranica i to je jedan ozbiljan posao. S gradonačelnikom ne očekujem a priori lošu suradnju. Osnivači imaju svoja prava i obveze. Vidjet ćemo što će vrijeme donijeti. Odnosi su zakonski uređeni, mi sklapamo s gradom i ministarstvom tripartitni ugovor i očekujem dobru suradnju.

Znamo i da zgrada HNK treba temeljitu obnovu. Što mislite učiniti po tom pitanju?

HNK na svu sreću nije zamjetno stradao u potresu, osim manjih oštećenja, ali zgrada vapi za temeljitom obnovom, kako eksterijera, tako i interijera. Moja ideja je voditi etapnu obnovu, uz program koji će se nastaviti odvijati. To će sigurno dugo trajati, ali mislim da nitko nije pobornik zatvaranja kazališta na duže vrijeme radi obnove.

Tijekom natječaja za mjesto intendantice HNK pisalo se i o vašem angažmanu u varaždinskom HNK. Koja je bila vaša funkcija tamo, na koji ste način doprinijeli toj kazališnoj kući?

Bila sam angažirana kao vanjski kreativni producent za glazbeno - scenski program. HNK u Varaždinu nema svoj ansambl za glazbeno-scenske produkcije te su i ranije angažirali vanjske autorske timove za taj dio programa. U tom povremenom angažmanu radila sam na pet produkcija, za što sam sveukupno dobila 21 000 kn neto, što je minimalan iznos za takav posao. Pritom, monoopera koju sam producirala, 'Dnevnik Anne Frank', dobila je nagradu Judita za najbolje glazbeno ostvarenje na ovogodišnjem Splitskom ljetu.

Gradski revizori su u istom kazalištu utvrdili i niz nepravilnosti.

Nisu mi poznati detalji, nisam intendantica tog HNK. Znam da je bio proveden i upravni nadzor ministarstva kulture, ali na osnivaču je da ustanovi je li ili nije bilo nepravilnosti.

Znamo da predajete na Muzičkoj i Dramskoj akademiji. Hoćete li te institucije jače uključiti u rad HNK?

Mislim da je važno intenzivirati tu suradnju jer smo mi vezani jedni uz druge. To su institucije koje obrazuju kadar koji će kasnije profesionalno djelovati i u HNK u Zagrebu. Moramo imati što užu suradnju, i već razgovaramo o konkretnim koracima i okviru. Referirala bih se tu posebno na među akademijske suradnje tijekom kojih se svake godine producira jedna opera, pri čemu u projektu sudjeluju ADU i Muzička akademija, kao i Likovna te Tekstilno-tehnološki fakultet. To su uvijek odlične produkcije i bilo bi dobro to intenzivirati tako da se predstave rade češće u koprodukciji s HNK. Bila sam mentor studentima produkcije koji su dobili Rektorovu nagradu za 'Pepeljugu', a ove godine je izvedena i 'Životinjska farma'. Studenti akademija su praktički profesionalci i sutra će biti dio naših ansambla, stoga držim da bi suradnja bila dobra i za jedne i za druge.