Van Gogh u Tate Britainu, London, do 11. kolovoza 2019.

Slavni nizozemski slikar i grafičar Vincent van Gogh u svojim je ranim dvadesetim, u periodu od tri godine, živio u Londonu, a život u tom gradu uvelike je obilježio njegovo stvaralaštvo. O tome kako se majstor postimpresionizma snašao u glavnom britanskom gradu i kako se suživio s tamošnjom kulturom govori izložba 'Van Gogh i Britanija', a koja, pored radova samog Van Gogha, obuhvaća djela britanskih umjetnika koji su na neki način bili vezani za briljantnog, ali izmučenog genija. Među njima su Francis Bacon i David Bomberg.

Maria Lassnig u Stedelijku, Amsterdam, do 13. kolovoza 2019.

Pod nazivom 'I Is Someone Else', odnosno 'Ja sam netko drugi', izložba u amsterdamskom Stedelijku prva je nizozemska retrospektiva austrijske slikarice Marie Lassnig, preminule 2014., koja je u svome prepoznatljivom radu stavljala naglasak na tijelo. Onima koji se žele upoznati s njenim zanimljivim opusom pruža se prilika i u Beču, u kojem se 6. rujna, uoči njenog 100. rođendana, u Albertini otvara sveobuhvatna retrospektiva koja će trajati do 1. prosinca.

Van Gogh u Muzeju van Gogh, Amsterdam, do 1. rujna

Još jedna tematska izložba posvećena Van Goghu, ovaj put u Amsterdamu, u njegovom muzeju, bavi se čuvenim motivom i jednim od najpoznatijih prizora u svijetu umjetnosti, suncokretima. Postav obuhvaća 23 rada, prije svega povezanih s razdobljem njegovog boravka u Žutoj kući na jugu Francuske, u Arlesu 1888.

Lee Krasner u Umjetničkoj galeriji Barbican, London, do 1. rujna 2019.

Velika američka slikarica i pionirka apstraktnog ekspresionizma, koja je dosad uglavnom bila u sjeni svoga supruga Jacksona Pollocka, Lee Krasner napokon dobiva dužnu pažnju u Europi. Londonski Barbican tek je prva postaja njene putujuće retrospektivne izložbe 'Living Colour', koja, kad završi početkom rujna, ide dalje - u Frankfurt (Schirn Kunsthalle), Bern (Zentrum Paul Klee) i Bilbao (Guggenheim).

Cindy Sherman u Nacionalnoj galeriji portreta, London, do 15. rujna 2019.

Američka umjetnica Cindy Sherman sredinom 1970-ih počela je raditi svoje danas slavne autoportrete, u kojima isprobava različite uloge, odnosno stereotipe, formirajući time identitet kao igru, često prilično uznemirujuću. Retrospektiva u Londonu pokriva preko 150 njenih radova i 40 godina rada, a uključuje, dakako, čuvenu seriju fotografija 'Untitled Film Stills' na kojima se zabilježila u raznim kostimima, s raznim frizurama i u različitim okruženjima koja su odražavala Hollywood 1950-ih i 1960-ih.

Bartolomé Bermejo u Nacionalnoj galeriji, London, do 29. rujna 2019.

Mala, ali sjajna izložba posvećena manje poznatom majstoru španjolske renesanse Bartoloméu Bermeju, koji je živio od oko 1440. do 1501. U postav su uključena remek-djela umjetnika koja nikad ranije nisu napustila Španjolsku, a sve skupa isplati se pogledati barem zbog netom restauriranog portreta svetog Mihaela, prikazanog kako trijumfalno stoji nad poraženim Vragom. Impresivna slika i inače se čuva u londonskoj Nacionalnoj galeriji.

Velázquez, Rembrandt i Vermeer u Pradu, Madrid, do 29. rujna 2019.

Pod nazivom 'Paralelne vizije', izložba u madridskom Pradu nastala je u suradnji s amsterdamskim Rijksmuseumom i ambiciozno pokušava prikazati nizozemsko i španjolsko slikarstvo kasnog 16. i ranog 17. stoljeća, s naglaskom na ono što im je zajedničko. Namjera je odmaknuti se od uobičajenog mišljenja da su radovi navedenih umjetnika obilježeni nacionalnim, odnosno da je 'Velázquez vrlo španjolski umjetnik', a 'Rembrandt vrlo nizozemski'. 'To gledište', kažu kustosi izložbe, 'temelji se na jakom utjecaju koji su u 19. i 20. stoljeću nacionalističke ideologije imale na naše razumijevanje umjetnosti. U tom se periodu ogromna važnost pridavala ideji da svaka nacija ima drugačiji nacionalni karakter, zbog čega se raširilo i uvjerenje da svaka od tih država te svoje nacionalne različitosti iskazuje i kroz umjetnost. Ovakva perspektiva služila je umanjivanju osobina koje su dijelili svi europski umjetnici', objašnjavaju iz Prada.

Keith Haring u Tateu Liverpool, do 10. studenog 2019.

Keith Haring bio je čuveni američki umjetnik, jedna od vodećih ličnosti njujorške ulične scene 1980-ih, koji je svojim radom skretao pažnju na iznimno bitne teme svoga vremena, poput homofobije, AIDS-a i rasizma. Djela su mu bila uvelike nadahnuta pop-artom i grafitima, a u Liverpoolu se na velikoj izložbi može vidjeti preko 85 njegovih slika, crteža i skulptura. Nakon toga, u prosincu, izložba putuje u Bruxelles (BOZAR) te će biti postavljena do travnja 2020. U svibnju 2020. seli se u Essen, u Muzej Folkwang, u kojem će biti otvorena do rujna te godine.

Olafur Eliasson u Tate Modernu, London, do 5. siječnja 2020.

S više od 30 radova iz tri posljednja desetljeća, od instalacija do novih slika i skulptura, izložba 'In Real Life' predstavlja u punom sjaju dansko-islandskog umjetnika Olafura Eliassona u Tate Modernu, kao jedna od njegovih dosad najvećih britanskih izložbi. Među sjajnim radovima ovog umjetnika, trenutno jednog od najzanimljivijih u Europi, ističu se zid od mahovine iz 1994., na kojemu su lišajevi s Islanda, te 'Ljepota' iz 1993., interaktivna instalacija napravljena od probijenog crijeva koja stvara iluziju duge.

Rebecca Horn u Centre Pompidou Metz, Pariz, do 13. siječnja 2020.

Izložba u Parizu jedna je od dvije sestrinske koje predstavljaju djelo jedne od najzanimljivijih suvremenih umjetnica u svijetu, Njemice Rebecce Horn. Pariška, pod nazivom 'Teatar metamorfoze', istražuje temu transformacije u njenim radovima, a naglasak stavlja pogotovo na njene filmove. Druga izložba joj je u Baselu, u Muzeju Tinguely, a traje do 22. rujna te se bavi njenim strojevima i mehaničkim skulpturama.

Marina Abramović u Muzeju savremene umetnosti, Beograd, od 21. rujna 2019. do 20. siječnja 2020.

'Čistač' je prva velika europska retrospektiva Marine Abramović, premijerno prikazana 2017. u Švedskoj, da bi nakon toga postav obišao Dansku, Norvešku, Njemačku, Italiju i Poljsku. Izložba u Srbiji predstavlja posljednju stanicu na turneji i ima posebno značenje jer simbolizira povratak umjetnice u njezin rodni grad u kojem je posljednji put samostalno izlagala davne 1975., u Salonu Muzeja savremene umetnosti. Retrospektiva uključuje više od 120 radova, slika, crteža, objekata, fotografija, audio i videoradova, filmova, scenografija, performansa, kako onih antologijskih, tako i recentnih poput 'Umjetnik je prisutan'.

Degas u Museju d’Orsay, Pariz, od 24. rujna 2019. do 19. siječnja 2020.

Francuski slikar, kipar i grafičar Edgar Degas najpoznatiji je po slikama na kojima je bilježio prizore iz kazališnog života i ljude koji rade u kazalištu, prije svega balerine, ali i druge - pjevače, članove orkestra, pa i publiku koja ih je gledala i slušala. Izložba 'Degas u Operi', koja se najesen otvara u rodnom mu Parizu, pokazat će taj njegov mikrokozmos u kojemu je eksperimentirao s perspektivom, svjetlom i načinima na koje je prikazivao pokret.

Gauguin u Nacionalnoj galeriji, London, od 7. listopada 2019. do 26. siječnja 2020.

Van Gogh je spomenute suncokrete u Arlesu slikao upravo za francuskog umjetnika Paula Gauguina, kojega je 1888. pozvao da mu bude gost u Žutoj kući i da zajedno rade. Uskoro se, međutim, kako je poznato, pokazalo da između dvojice umjetnika postoje nepremostive razlike. Nakon dramatične rasprave, u kojoj si je Van Gogh odrezao uho, Gaugin napušta Provansu. Nekoliko godina kasnije, 1891., posjetio je Tahiti u koji se nepovratno zaljubio pa se 1895. definitivno seli na Markižansko otočje. Čovjeku koji mu je financijski omogućio to konačno putovanje, francuskom simbolistu Eugèneu Carrièreu, posvetio je jedan od svojih autoportreta (iz 1888. ili 1889.). Ta slika bit će dijelom izložbe u londonskoj Nacionalnoj galeriji koja će okupiti 'Gauginove portrete', ne samo vlastite, na kojima je bilježio svoje transformacije kroz prilično buran život, nego i one njegovih bližnjih, prijatelja i djece.

Sofonisba Anguissola i Lavinia Fontana u Pradu, Madrid, od 22. listopada 2019. do 2. veljače 2020.

Španjolka Sofonisba Anguissola (oko 1535.-1625.) bila je dvorska slikarica španjolskog kralja Filipa II, a Talijanka Lavinia Fontana (1552.-1614.) prva profesionalna slikarica. Iako najpoznatija između šest sestara slikarica, koja je radila skupne i pojedinačne portrete vladara i aristokracije, Anguissola za svoj rad nikad nije bila plaćena. Fontana je, s druge strane, slikanjem prehranjivala svoju veliku obitelj. Obje su, međutim, u to vrijeme uspjele izboriti mjesto među muškim kolegama, a zajedničkom izložbom u Madridu želi se podsjetiti na njihove značajne, no kroz povijest nažalost zanemarivane opuse.

Leonardo da Vinci u Louvreu, Pariz, od 24. listopada 2019. do 24. veljače 2020.

Za svoga života Leonardo da Vinci, najveći genije svih vremena, renesansni superman, okušao se, među ostalim, u matematici, arhitekturi, mehanici, dizajnu, anatomiji, geologiji, optici, astronomiji, hidraulici, oružarstvu, botanici, kartografiji, kiparstvu i slikarstvu. Ove godine napunilo se 500 godina od njegove smrti, a obljetnicu prigodnim izložbama obilježavaju muzeji diljem svijeta. Ona u Louvreu, ipak, mogla bi biti krunska jer se taj čuveni pariški muzej ponosi najvećom zbirkom Da Vincijevih radova. Uz slike i crteže velikog slikara, ona će uključivati njegove bilježnice, poput 'Codexa Atlanticusa', nastalog između 1478. i 1518.