'Srp i čekić na struju' neobičan je, čak bizaran politički aparat, ali odličan primjer ideološke, socijalističke, kompartijske propagande iz vremena kojim se bavi izložba "Refleksije vremena" koja se 12. prosinca otvara u Klovićevim dvorima
'Refleksije vremena' projekt su kustosice Jasmine Bavoljak koji istražuje sliku socijalizma, vrijeme konstrukcije socijalističkog realizma i njegove dekonstrukcije, odnosno svega što je konstruiralo prošlost od socijalističke revolucije do njezina sloma.
'Htjela sam to prikazati iz drugog ugla', objasnila je kustosica, koja je projekt pripremala čak 10 godina.
Toliko je, naime, vremena prošlo otkako je ponudila koncept izložbe, isprva radnog naslova 'Tamna strana Mjeseca', a koju Ministarstvo kulture ni Ured za kulturu Grada Zagreba nisu htjeli sufinancirati.
Možda se mislilo da nije još vrijeme za nju. Kao što je Tom Gotovac govorio da, kad se probudi, vidi film, tako ja vidim izložbu! Znala sam da za 'Refleksije vremena' trebam puno suradnika i audio, video i fotomaterijala. Slikarski je tu dio zapravo samo prateći materijal. On ne nosi izložbu. Zato tu nalaze svoje mjesto bizarni izlošci poput umjetnoga zubala ili srpa i čekića 'na struju'. Te fascinantne stvari dolaze iz Muzeja istorije Jugoslavije, u koju se naša izložba seli iz Zagreba.
U Muzejskom smo prostoru 1986. na izložbi 'S poštovanjem Titu' vidjeli predmete darovane predsjedniku Titu. Luksuzne predmete, umjetničke slike (Bukovac, npr.). Manji dio odnosio se na svakodnevicu – albumi, razglednice, gobleni, zastavice, kalendari, uz gomilu štafeta, godinama slanih Titu za rođendan. Htjela sam prikazati Tita kao pop-ikonu koja dobiva darove sa svih strana, i dobiva time sasvim drugu dimenziju, nama dosad neviđenu', kazala je kustosica Bavoljak, koja izlaže Titova odijela, uniforme, šešire, kravate, cigare, satove, nakit.
Autorici je jednako važan bio pisani i otisnuti materijal koji prati izložbu. Zato je katalog zamišljen kao zbornik tekstova povjesničara umjetnosti, antropologa, sociologa i drugih stručnjaka. Pred njima je stajao velik posao jer se time nitko nije podrobnije bavio 20 godina.
'Svi su se morali prestrojiti i sami istraživati jer do sada mnoge stvari nisu izlazile u javnost, o cenzuri, na primjer', napominje kustosica, koja je okupila 15 autora. Samo se Igor Duda, koji predaje na Filozofskom fakultetu u Puli, kontinuirano bavi tom temom.
Leonida Kovač daje odličan tekst o američkim utjecajima na stvaranje moderne umjetnosti u nas. Milica Radulović bavi se socrealističkim spomenicima, Maša Kolanović preobrazbom kulture za mase u masovnu kulturu. Davor Bavoljak snimao je spomenike po prostoru bivše Jugoslavije. Estetska, vizualna dimenzija nadvladala je tu politiziranje.
