Prva ovogodišnja izložba Moderne galerije u skladu s pandemijskim mjerama neće imati klasično otvorenje, a može se razgledati do 7. veljače.

Izložena su djela Yakova Agama, Armana, Philipea Berryja, Corneillea Beverloa, Borisa Bućana, Christa, Salvadora Dalija, Gudmundura Erróa, Jean-Michelea Folona, Gilberta & Georgea, Keitha Haringa, Shena Jingdonga, Petera Klasena, Manabua Kochija, Jannisa Kounellisa, Krikija, Fernanda Legera, Helge Leiberg, Karla Erika Lindströma, Andrasa Markosa, Patricka Moye, Mimma Palladina, Michelangela Pistoletta, Bernarda Rancillaca, Fukaa Rikiza, Jamesa Rosenquista, Daisukea Samejime, Rogera Seldena, Antonia Seguija, Jesusa Rafaela Sota, Haruhika Sunagawe, Richarda Texiera, Victora Vasarelyja, Zlatana Vrkljana i Andyja Warhola.

Zbirka slika, objekata i grafika Tonija Politea obuhvaća više od 400 djela domaćih i inozemnih umjetnika, a nastala je zahvaljujući njegovom sudjelovanju u međunarodnom kulturnom okruženju, neopterećenom investicijskim aspektima kolekcionarstva, ustvrdio je u predgovoru izložbe njezin kustos Branko Franceschi.

Po njegovim riječima, sazdana je po osobnom estetskom ključu koji se ne obazire na trendove i uvriježene vrijednosti, i koji u potpunosti odražava osobnost svog vlasnika.

'Za osobe poput Tonija Politea sudjelovanje u umjetničkom okruženju je način postojanja punim plućima. Od umjetnosti i za umjetnost se živi, s umjetnicima se poslovno surađuje i druži, umjetnička djela se produciraju, razmjenjuju i u njima su uživa u svom privatnom prostoru', napomenuo je. Franceschi kaže kako ta zbirka odražava duh i svjetonazor svog sakupljača, a svatko tko je jednom u životu bio u njegovom suterenskom studiju u zagrebačkoj Medulićevoj ulici bio je osvježen šarolikim kaosom umjetnina, memorabilija, dizajnerskih objekata, multipla, grafičkih listova, posveta, fotografija i živopisnim likom samog kolekcionara koji se svojim stilom savršeno uklapa u okruženje intenziteta gesamtkunstwerka.

'Kolikogod Politeova likovna zbirka bila više proizvodom životnog puta i stila, nego skupljačke strategije, ona jasno odražava modernistički estetski kôd kojeg njeguje i po kojem ravnomjerno i bez diskriminacije uključuje umjetnine nastale u okruženju Iličkog placa s onima koje potječu s europskih, azijskih i američkih destinacija', istaknuo je.

Toni Politeo (Beograd, 1951.) nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost i Pedagoške likovne akademije, 1974. u Zagrebu postaje članom ULUPUH-a i profesionalni samostalni umjetnik. Kao grafički dizajner i vanjski suradnik radi na dizajnu plakata i ambalaža za klijente zagrebačkog Interpublica, a u Galeriji Forum radi prvu aukciju umjetničkih djela, koja postaje temelj za sve daljnje aukcije u Jugoslaviji i Hrvatskoj. Krajem sedamdesetih u renesansnom dvorcu pjesnika Petra Hektorovića u Starom Gradu na Hvaru otvara prvu privatnu galeriju u Jugoslaviji i cijelom socijalističkom bloku.

Među ostalim, bio je selektor izložbe 'Naiva Art' održane u Sarajevu za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, a povodom 100. obljetnice prvog leta braće Wright u Zagrebačkoj zračnoj luci 2003. organizira međunarodnu izložbu Air Exhibition s 230 modela aviona oslikanih rukama umjetnika.

Kao galerist izlaže na međunarodnim festivalima galerista: Art expo, New York, 1981; Westfalenhalle, Dortmund, 1984.; SAGA 89., Grand Palais, Pariz; The 1st TIAS, Tokyo International Art Show, Tokyo 1991.; ARS-ANTIQUITAS-FLORA, Ljubljana 1991.; ARCO, Madrid 1993.; Okinawa, Prefectural Museum of Art, Japan, 2008.; Shenzhen, Kina 2018.

Galerija Politeo 1996. postaje Zbirka Politeo, a njezina je specifičnost izdavanje grafičko-bibliofilskih mapa - trenutno radi na mapi posvećenoj Bertoldu Brechtu.