Polazište projekta, na kojemu Konjikušić i Petković rade od 2017. godine, prostor je Uvale Slana, gdje se od lipnja do kolovoza 1941. nalazio prvi koncentracijski logor u NDH, a do danas se spomen-obilježja na njegove žrtve kontinuirano uništavaju.

"Upisujući se u taj brisani prostor, projekt obuhvaća film, fotografije te interdisciplinarno istraživanje u formi 3D rekonstrukcije nekadašnjeg koncentracijskog logora", ističe se u najavi.

Riječ je o području koje je od mletačkih vremena obilježen brutalnim ljudskim djelovanjem: od ekstrakcije i prekomjerne ispaše preko uspostave koncentracijskog logora pa sve do recentne turističke eksploatacije.

Središnji dio izložbe, kojoj je kustosica Ana Dević iz kolektiva WHW, film je "Uvala" koji redukcijom prikaza razotkriva neraskidivu povezanost krajobraza s povijesnim kontekstom koji je iz njega izbrisan.

Kako se ističe, koristeći se metodama ‘pejzažnog filma’ dvojac propituje postupak (povijesnog) brisanja i negiranja mjesta zločina koje se u ljeto 1941. zauvijek upisalo u surovi kameni krajobraz.

"Putovanjem ka prošlom vremenu iz sadašnje perspektive film poziva na perceptivnu komemoraciju i propitivanje političkog okvira slike u kojoj je odsustvo čovjeka zapravo njegova trajna prisutnost a prazan prostor mjesto zločina", napominje se.

Po riječima teoretičara filma Pavla Levija, ono što na prvi pogled djeluje kao “prazan” prostor, kako film odmiče, sve se eksplicitnije razotkriva kao ništa manje nego mjesto zločina.

Dio projekta je interdisciplinarno istraživanje nastalo u bliskoj suradnji Goranom Andlarom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku Hrvoja Tomića s Geodetskog fakulteta u Zagrebu i arhitekta Juraja Božića, koje je obuhvatilo znanstvene postupke kartiranja, mapiranja i analize krajobraza i arhivsku povijesnu građu – što je poslužilo kao temelj za izradu 3D model dispozicije logora. Umjetnički projekt "Slana – Radikalni krajobraz" nastao je u produkciji Srpskog narodnog vijeća, u okviru njihova programa kulture sjećanja i zahvaljujući podršci i sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

Damir Gamulin je autor postava izložbe i grafičkog oblikovanja publikacije s arhivskom građom povijesti logora i tekstovima Gorana Andlara, Davora Konjikušića, Pavla Levija, Nike Petković, Anete Vladimirov i Ante Zemljara.

Izložba će biti otvorena do 23. lipnja.