Izložba je priređena u skladu s konceptom festivala kojim se propituje odnos suvremenih likovnih umjetnika prema djelu Miroslava Krleže, koji je od svojih početaka imao živ odnos s likovnom scenom i bitno utjecao na modernu hrvatsku umjetnost.

Po riječima Tonka Maroevića, to se manifestiralo u nizu opusa – od Hegedušića i Augustinčića, preko Svečnjaka, Radauša, Vanište i Stančića, do Boureka i Marije Ujević-Galetović, Šercara i Kauzlarića. 'Malo koji je značajni slikar i kipar ostao ravnodušan na Krležino djelo, bilo da ga je promatrao kao crnu mrlju ili crvenu krpu', ocijenio je.

Nakon dijaloga Krleža–Babić, Krleža–Bućan, Krleža–Vrkljan, festival ove godine priređuje izložbu na kojoj su postavljene Vaništine slike i crteži čime se uspostavlja novi dijalog s Krležom, u kojem veliki slikar fiksira živu sliku pisca.

Uz crteže iz grafičke mape Josipa Vanište u izdanju tiskare Kratis izložba donosi i prepoznatljivu Vaništinu 'crtu', 'Bez naslova', (oko 1964.) iz zbirke Moderne galerije.

Događanje je ograničeno na 20 posjetitelja uz prethodnu najavu organizaciji Festivala Miroslav Krleža, a obvezno je i nošenje zaštitnih maski za vrijeme trajanja događanja.

Festival Miroslav Krleža u svom je devetom izdanju otvoren sinoć u Leksikografskom zavodu, programom 'Sjećanja Krležinih suvremenika', u sklopu kojega je Rade Šerbedžija izveo svoj autorski projekt 'Moj obračun s njima'. Program će trajati do 7. srpnja, a zatvara ga u Kazališnoj kavani Kavkaz 'Doručak kod Krleže', nadrealistička proslava Krležina rođendana. Detalje cjelokupnog programa proučite na Facebooku.