Projekt se realizira na Sveučilištu u Zadru, a financijski ga podržava Hrvatska zaklada za znanost. Ciklus predstavljanja njegovih rezultata u Arheološkom muzeju u Zagrebu uključuje niz aktivnosti i predavanja, te već 26. veljače otvorenje izložbe Luciana Kebera 'Ploviti se mora – Jadranski tradicijski brodovi i barke' u Galeriji AMZ.

Na konferenciji za medije u ponedjeljak u Arheološkom muzeju u Zagrebu ravnatelj Sanjin Mihelić istaknuo je kako je riječ o nastavku tradicije započete prije nešto više od godine dana, kojom taj muzej građanima i posjetiteljima Zagreba uz pomoć i u suradnji s eminentnim kulturnim ustanovama iz Hrvatske i inozemstva predstavlja odabrane teme iz arheologije, kako Hrvatske tako i arheologije općenito.

'Sad se bavimo arheologijom pomorstva i brodogradnje', rekao je Mihelić. Najavio je petnaestak događanja koji će posjetitelje muzeja uvesti u 'to što sve arheologija, ali i čitav niz drugih disciplina, može saznati i ostvariti' kroz projekte interdisciplinarne suradnje.

Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru zahvalila je Arheološkom muzeju na gostoprimstvu i suradnji, napomenuvši kako je riječ o jedinstvenoj prilici da se u Zagrebu 'na tako moćan način' predstave rezultati istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost.

Riječ je o četverogodišnjem projektu interdisciplinarnih istraživanja povijesnih brodova i plovidbe na hrvatskom Jadranu, AdriaS (Archeology of Adriatc Shipbuilding and Seafaring), započetom 1. lipnja 2015., a traje do 31. svibnja ove godine, rekla je.

'Krenuo je od ideje arheološkog istraživanja; međutim, povijesna istraživanja jednako su tako vrijedna, i kombinacija pisanih i arheoloških svjedočanstava dovodi do fantastičnih rezultata, i to se vidi u našim aktivnostima', rekla je Radić Rossi, voditeljica istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost.

Nadalje, kako je napomenula, ta kombinacija otvara mogućnosti i interpretacije jako širokog konteksta nalaza, a aktivnosti projekta, među ostalim, uključuju povijesna istraživanja, arheološka iskopavanja, primjenu novih tehnologija u dokumentiranju podvodnih arheoloških nalazišta, te numeričko modeliranje i eksperimentiranje u domeni virtualne stvarnosti.

U istraživanjima se koriste nove tehnologije na samom terenu, a u tome je značajnu ulogu odigrala suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, koji je prije deset godina pokrenuo radionicu primjene podvodne robotike u biologiji mora, arheologiji pomorstva, pomorskog sigurnosti i sl., te je projekt AdriaS dobio pristup njihovoj tehnologiji i logistici.

Na interdiciplinarnost projekta posebno se osvrnuo Smiljko Rudan sa Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, također član projektnog tima. Istaknuo je kako je spajanjem naizgled nespojive inženjerske struke i arheologije ostvaren niz aktivnosti u primjeni inženjerskih alata na probleme u arheologiji, uz neke i 'pomalo pionirske' proračune.

'Vjerujem da smo stvorili podlogu za nova, još zanimljivija istraživanja i suradnju između arheologa i inženjera', rekao je. Rudan će u sklopu programa održati predavanje 'Hvali more, drž' se kraja – Rekonstrukcija antičkog brodoloma kao inženjerski problem'.

U sklopu programa 'Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje' u Arheološkom muzeju u Zagrebu do 7. studenoga o rezultatima projekta govorit će stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, članovi projektnog tima projekta AdriaS i njihovi gosti.

Izložba 'Ploviti se mora – Jadranski tradicijski brodovi i barke' javnosti će predstaviti razne tipove tradicijskih plovila u umanjenom mjerilu 1:10, a u okviru Festivala arheološke knjige FestArK 2019. bit će predstavljena monografija 'Pakoštane – Veli Školj: Kasnoantički brodolom u geološko-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu', prva iz biblioteke 'Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje'.

Već 25. veljače, kao prvo događanje programa, održano je predavanje 'Plovidba kroz vrijeme - Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje', na kojemu je Irena Radić Rossi, zajedno s kolegama Suzanom Čule s Instituta za pomorsku baštinu Ars Nautica i docentom na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru Matom Paricom govorila o tehnikama i metodama koje se danas koriste u arheologiji broda, o tome što se novoga otkrilo na temu plovidbe duž hrvatske obale tijekom posljednja tri tisućljeća ljudske prošlosti, te kakve izazove nosi budućnost.