'Riječ je o sociološki vrlo zanimljivim filmovima jer su nastali u doba komunizma, oni kreću od obračunavanja s prošlošću i prije svega tumače suvremenost života u tim zemljama', rekao je za Hinu Daniel Rafaelić, selektor tog programa.

'To je bio njihov način da izbjegnu cenzuru jer se kroz fantastiku, ali i horor, moglo progovarati o stvarima o kojima se kroz tzv. 'normalne' žanrove nije moglo', objasnio je. 'U tom se žanru očekivao nadrealizam, strava i užas, nekakva suluda kreacija i tu se moglo 'uvaliti' svašta, pogotovo subverzije', dodao je.

Rafaelić smatra da je, s obzirom da su tematizirali onodobnu političku sadašnjost, uratke odabrane za ZFF zanimljivo pogledati s povijesnim odmakom, vidjeti koliko su ostarjeli i što nam danas govore o nama.

Prikazat će se pet horor filmova koji istražuju povijesne i suvremene traume svojih zemalja.

Kultna čehoslovačka horor-komedija 'Kremator' Juraja Herza iz 1969. inspirirana je romanom Ladislava Fuksa i smatra se jednim od najboljih čehoslovačkih filmova ikad snimljenih.

Radnja filma smještena je u Prag tridesetih, u vrijeme političke radikalizacije Europe, a prati krematora Karla Kopfrkingla, koji je opsjednut tibetanskom filozofijom i spaljivanjem tijela te vjeruje da svojim radom oslobađa duše umrlih, pri čemu mu nije problem niti rad na 'velikom tajnom projektu' nacista.

Film je satira na račun Čeha koji su za vrijeme rata surađivali s nacistima, zbog čega je zabranjen odmah nakon premijere, a zabrana je potrajala sve do pada komunističkog režima 1989. godine.

Rumunjski film 'Vlad Tepeš' Dorua Nastasea nastao je 1979. u vrijeme Ceausescuovog totalitarizma i povijesni je ep o zloglasnom vladaru, koji je kasnije postao motiv u romanu Brama Stokera.

Tepeš je prikazan kao narodni junak, čija je krvoločnost odraz njegove moći i čvrstoće, a nabijanje na kolac primjerena kazna za izdajnike i neprijatelje.

Hrvatski predstavnik u programu su 'Krvopijci' Dejana Šorka, vampirska horor-komedija iz 1989. koja prati događaje oko navodnih napada vampira na osamljene žene. Dok Zagrebom kolaju takve priče, u psihijatrijsku ordinaciju dr. Franza Glogowecza na maglovitom Gornjem Gradu dolazi noćni posjetilac, mladić uvjeren da je vampir iz 16. stoljeća.

Prema motivima pripovijetke 'Devedeset godina poslije' Milovana Glišića, 1973. godine je snimljen film 'Leptirica' Đorđa Kadijevića, prvi horor snimljen u bivšoj Jugoslaviji.

U središtu priče je Sava Savanović, legendarni srpski vampir za kojeg se vjeruje da je, kao i u filmu, živio u mlinu u Zarožju. Kako se nitko ne usudi otići u taj mlin u selu vlada oskudica kruha, pa seljani rješenje pronalaze u nesretno zaljubljenom Strahinji kojemu obećaju pomoć u tome da isprosi ruku voljene Radojke.

Mračan sovjetski film 'Vij - duh zla' Konstantina Jeršova i Georgija Kropačjova fanatstični je horor iz 1979., slobodna adaptacija istoimene pripovijetke Nikolaja Gogolja i obračun s užasom koji, prema službenim podacima, nikad nije postojao.

Film prati mlade studente teologije koji se vraćaju kući za praznike, a kada ih na putu zatekne mrak zatraže prenoćište u kući starice koja jednog od njih usred noći napadne i odvede na let metlom.

Specijalne efekte filma potpisuje animator Aleksandr Ptuško, kojega su zbog inovativnog korištenja boje i kamere uspoređivali s Disneyjem i majstorom 'giallo' filmova Mariom Bavom.

Filmove iz tog programa može se besplatno pogledati u Zagrebačkom plesnom centru, na čijoj se blagajni preuzimaju ulaznice uoči projekcije.