Tekst Tee Rihtar Jurić, objavljen na stranicama Centra, prenosimo u cijelosti:

"Iako su hrvatski muzeji u prošloj, već drugoj zaredom pandemijskoj godini uspjeli privući gotovo tri četvrtine fizičkih posjetitelja više u odnosu na prvu pandemijsku 2020. godinu, tih 2,5 milijuna posjeta još uvijek ne doseže niti polovicu onih iz pretpandemijske 2019. kada ih je izbrojano dosad rekordnih 5,2 milijuna. Povratku posjetitelja u muzeje pogodovala je otvorenost muzeja ali i povoljna epidemiološka situacija tijekom sezone, koja je vrativši turiste vratila i stranu muzejsku publiku i to za više od 56 % u usporedbi s 2020. godinom. Kakvo je stanje s online posjećenosti hrvatskih muzeja u protekloj 2021. doznat ćemo iz istraživanja kojeg je Muzejski dokumentacijski centar prvi put pokrenuo u jeku pandemijskog lockdowna 2020. godine.

U MDC-ovoj anketi o online posjećenosti pristigao je odgovor od 134 muzeja (s njihovim jedinicama ukupno 156) od ukupno 164 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u RH , što čini odaziv od 81,7 %. U usporedbi s podacima o online posjećenosti za 2020. godinu, podatke je dostavio 21 muzej više što čini odaziv 12 % većim od prethodne godine, s tim da treba uzeti u obzir da je tada i službeno upisanih muzeja bilo dva manje – njih 162.

Za razliku od 2020. godine, kada je tijekom razdoblja višetjednog lockdowna jedini način posjeta muzeju bio onaj virtualni, tijekom 2021. godine muzeji u Hrvatskoj, osim onih nastradalih u potresu, bili su otvoreni za posjetitelje. S druge strane, kako je u 2020. lockdown i prelazak na (isključivo) virtualno došao naglo, možemo zaključiti da su do prošle, ali i tijekom 2021. muzeji imali više vremena za prilagodbu sadržaja i komunikacije virtualnim putem nego što je to bilo prve pandemijske godine kad nas je novo normalno zateklo bez najave.

Od muzeja koji su dostavili podatke nemamo potpuni odaziv za sve kategorije – za mrežne stranice 32 muzeja (njih 24 %) nije dostavilo podatke, najvjerojatnije iz istog razloga kao i prethodne godine – izostanka implementacije metrike ili raspoloživog djelatnika koji će se time (znati) baviti. Uzevši u obzir broj zaposlenih djelatnika informatičke struke u muzejima (prema podacima iz Registra muzeja, galerija i zbirki u RH trenutno ih je sveukupno 14 na 164 muzeja), te činjenicu da gotovo trećina muzeja ima tek 1-2 zaposlena stručna djelatnika koji se pored ostalih poslova u muzeju bave i osmišljavanjem sadržaja prilagođenih publikama, ali i mediju na kojem se sadržaj objavljuje, ti podaci ne čude. Dodatnih 14 muzeja (10,5 %) iskazalo je samo ukupne brojeve za posjet mrežnim stranicama, a to znači da vjerojatno nemaju uvid u vrstu sadržaja koji posjetitelji najviše konzultiraju na njihovim stranicama (na primjer, provjera radnog vremena muzeja ne spada u istu kategoriju kao praćenje edukativnih sadržaja i sl.), pa tako ne mogu pratiti interese svojih online posjetitelja za ponuđenim sadržajima.

U virtualnim turama 37 muzeja sudjelovalo je ukupno 740 041 korisnika

Tako je 102 muzeja (76 % ispitanih) prijavilo ukupno 7.458.727 posjeta svojim mrežnim stranicama (što je za 25 % odnosno 1,9 milijun više u usporedbi s 2020. kada je odgovor dao 81 muzej). Razdiobom po posjećenim sadržajima, tijekom 2021. bilo je 368 157 pregleda online zbirki u 47 muzeja (za 165 183 ili 74 % više od 2020.), virtualnih (online) izložbi 174 312 u 51 muzeju (za 36 842 ili 21 % više), u virtualnim turama 37 muzeja sudjelovalo je 740 041 korisnika (67 % ili 497 855 više), edukativni programi u 31 muzeju privukli su 33 038 korisnika (za 1186 ili 3,6 % više), u 26 programa uživo (otvorenja, vodstva i sl.) njih 27 865 (14 % manje u odnosu na 2020.), newslettere 20 muzeja pogledalo je 168 221 korisnika (za 119 762 ili 71 % više) dok je većina pregleda (njih 1.715.249) bila usmjerena na ostale sadržaje mrežnih stranica 55 muzeja koji su iskazali podatke u toj kategoriji, što je za 35 % manje u odnosu na 2020. godinu kada je podatke za tu kategoriju dostavilo 47 muzeja (15 % manje).

I dalje je primjetno kako više muzeja raspolaže podacima o posjećenosti (i angažiranosti) publike na društvenim mrežama i video kanalima, a razlog tomu leži u činjenici što se ti podaci generiraju automatskim putem, dok je za analitiku mrežnih stranica potrebno nešto bolje poznavanje metričkih alata.

Najpopularnije mreže su i dalje Facebook i Instagram

Tako su društvene mreže imale najviše zabilježenih pregleda, klikova i interakcija – njih 19.856.750 kod 95,5 % ispitanih muzeja (za 1,5 % manje nego u 2020. kada je i odaziv ispitanih muzeja bio manji), a među njima u našoj muzejskoj zajednici još uvijek prednjači Facebook čije profile ima 127 muzeja (95 % ispitanih), među kojima ih neki muzeji imaju više (uglavnom kompleksni muzeji s više lokacija ali i oni koji su pokrenuli stranicu uz određeni projekt). Drugi na ljestvici popularnosti društvenih mreža među hrvatskim muzejima je Instagram kojeg koristi 67 muzeja (50 % ispitanih) dok Twitter koristi 13 muzeja (10 % ispitanih). Nije neuobičajeno korištenje ni nekoliko društvenih mreža istovremeno što čini preko polovice ispitanih muzeja - njih 68, kao ni usporedno korištenje društvenih mreža i video kanala što također čini njih gotovo toliko, odnosno 67 muzeja.

Muzeje na društvenim mrežama u 2021. godini pratilo je 558 362 korisnika (39 % manje nego u 2020.), muzejske postove je pregledalo 17.408.165 online posjetitelja (2 % manje nego u 2020.) a lajkalo 960 305 (380 542 odnosno 28 % manje), komentiralo njih 44 505 (za 86 % manje) a podijelilo dalje 41 250 (84 % manje).

Video: YouTube dominira, tek tri muzeja koristi i TikTok

Među video kanalima nadalje prvo (i gotovo jedino) mjesto zauzima YouTube kojeg koristi 50 % ispitanih (67 muzeja), iako 3 muzeja koriste i TikTok a tek jedan se za svoje video sadržaje služi i platformom Vimeo. Kako je taj zasad mali broj korisnika TikTok platforme ipak promijenio ukupne brojke korisnika video sadržaja s obzirom na 2020. možemo vidjeti u brojci od 865 396 pregleda s više od 50 tisuća lajkova i preko četiri tisuće pratitelja na TikToku, sve u razdoblju od sredine ožujka 2021. kad se Arheološki muzej Istre priključio TikToku i izazvao pravi mali boom, iako je ovu (za muzeje) novu platformu već ranije svladao i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka s pozamašnim brojem korisnika.

Video sadržaje kod 52 % odnosno 70 ispitanih muzeja pregledalo je 1.150.332 korisnika (što je uvećanje za 91,3 %, odnosno preko milijun korisnika u usporedbi s podacima za 2020. godinu). Broj (novih) pratitelja je u 2021. godini 6707 (gotovo trostruko manje nego u 2020.), lajkova (reakcija) ima 55 104 (više nego dvostruko u usporedbi s 2020.), komentara 810 (za 97 % više) a podjela 2188 (za 85 % više). Među rijetko korištene alate među muzejima spadaju SmARTify aplikacija, Soundcloud, IGTV (Instagram TV) i Reels (Instagram video) koje koriste tek po jedan muzej.

Posjet muzeju je cjelovito doživljajno iskustvo koje virtualni sadržaj ne može zamijeniti ali može nadopuniti, pomoći proširiti spoznaje kao i privući novu publiku. Iz tog razloga je važno, bez obzira na medij, nuditi kvalitetan i zanimljiv sadržaj kojeg muzeji neupitno imaju i trebaju znanja o njemu oblikovati na publici razumljiv, poticajan način.

Zanimljive primjere kako su putem društvenih mreža, podcasta, blogova, YouTube video zapisa i ostalih digitalnih kanala muzeji prezentirali svoje digitalizirane zbirke, virtualne izložbe, projekte, pa čak i festivale, pročitajte u najnovijem broju časopisa Informatica Museologica 52 – "Muzeji u doba korone"." (Tea Rihtar Jurić)