Povod za organizaciju panela je pogled u budućnost Programa Kreativna Europa 2014. – 2020, čija je ovo zadnja godina, napomenula je Martina Pertović koja Ured MEDIA Hrvatske vodi već skoro 12 godina, pogovovo s obzirom na izazove s kojima se susreću tzv. zemlje malog produkcijskog kapaciteta, poput Hrvatske. Naime, statistika pokazuje da više od 50 posto ukupnog budžeta MEDIE otpada na pet velikih zemalja, pa one 'male' moraju pronaći nove načine da se istaknu i da upozore na svoj nepovoljan položaj.

Na prvom od tri panela razgovaralo se o važnosti kulturne raznolikosti u okviru Potprograma MEDIA, s obzirom na pitanje jednakog pristupa potencijalnih prijavitelja svim pozivima Programa, transparentnosti rezultata te vidljivosti i prepoznatljivosti europskog filma; na drugom se panelu razgovaralo o pojedinačnim i skupnim projektima, a na trećem o tome jesu li za filmove 'malih' zemalja važniji festivali ili distribucija.

'Hrvatski korisnici su u razdoblju od 2014. do 2019. iz europskog fonda uspjeli osigurati oko 4,3 milijuna eura, a u prošloj godini više od 805 tisuća eura, što je drugi po važnosti hrvatski rezultat, rekla je Martina Petrović, pojasnivši da su se najveći iznosi dobili za automatsku distribuciju, te da je prošle godine prvi put jedna video igra iz Hrvatske osigirala financiranje. Sredsva MEDIA-e je povukla i produkcijska kuća Kinorama za razvoj tri filma u kategoriji skupnih projekata, te dva festivala - Animafest Zagreb i Zagreb Film Festival (dok ih je prije bilo pet), a financira se i ZagrebDox Pro, industry dio festivala ZagrebDox.

Budžet za potprogram Kreativna Europa za razdoblje od 2021. do 2027. još nije usvojen od strane Europskog parlamenta, napomenula je Petrović naglasivši kako je i ovo događanje bitno u kontekstu kulturne raznolikosti, jer MEDIA ima 39 zemalja članica, velika je konkurencija i treba vidjeti kako osnažiti vrijednost i kulturnu važnost svake zemlje u kontekstu malih jezika i malih teritorija te daleko manjih javnih izvora financiranja.

Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, ocijenio je kako su neki od filmova nastalih u 'malim' zemljama, poput primjerice 'Bosonog cara' i 'Kralja Belgijanaca', najbolji europski filmovi u posljednje vrijeme, pa je jasno da se ne bi smjelo suzbijati talente iz tih zemalja, već im dati više prilika.

'U vrijeme kada se događa toliko zanimljivih stvari u svijetu, postavlja se pitanje kako doprijeti do ljudi, osobito mladih. Jedna od većih bitaka koja je pred nama je doći do njih, a audiovizualna industrija jedan je od načina da to postignemo', rekao je.

Christopher Peter Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, smatra kako je MEDIA primjer jednog od većih europskih uspjeha u posljednjim desetljećima, no istodobno je i krhak zbog niza razloga, među ostalim i zbog toga što još nije pronađen način da se pomogne 'malim' zemljama da pronađu svoje mjesto u medijskom krajoliku Europe. 'Mi se kao male zemlje moramo nastaviti boriti, iako za sada ne dobijamo potporu' kazao je.

Kao posebno bolnu točku Martina Petrović je istaknula vidljivost hrvatskog i europskog filma koji nedovoljno putuju po drugim zemljama. 'Samo su tri hvratska filma imala distribuciju u više od 11 zemalja kako traže propozicije MEDIA-e, 'Zvizdan', 'Ustav RH' i 'Svećenikova djeca'', dodala je.

'Vidiljivost je ključna' dodao je Marcich, 'a mi smo kao zemlja daleko od onoga gdje bismo trebali biti. Treba se fokusirati na kina, ali i na online distribuciju. Mormo se pozabaviti i time jer će streaming servisi uskoro preuzeti mjesto koje su prije imale televizije i kina, a mi moramo biti spremni i imati odgovore na pitanja kako se s time nositi.' kazao je Marcich.

Tema drugog panela motivirana je inicijativom da se ukine financiranje razvoja pojedinačnih filmskih projekata, što bi bilo pogubno za male zemlje, a osobito za mlade, nove producente, složili su se panelisti Ankica Jurić Tilić iz Kinorame, Damir Terešak iz Maxima filma i Tamara Babun iz produkcijske kuće Wolfgang&Dolly.

Terešak je istaknuo da je postalo jako teško distribuirati hrvatske filmove i u zemljama regije, a pogotovo u drugim europskim zemljama. 'Prijeći filmom granicu postalo je jako teško i to je strašno frustrirajuće' naglasio je, dok je Jurrć Tilić naglasila da 'budućnost počiva na novim kompanijama mladih ljudi koje treba podržati, a da bi oni opstali neophodno je financiranje pojedinačnih projekata jer se oni na natječaje za grupne projekte ni ne mogu prijaviti'.

Na završnom panelu govorili su Matea Milić, producentica Svjetskog festivala animiranog filma ‒ Animafesta Zagreb, Inja Korać, voditeljica indiustryja Zagreb Film Festivala i ko-selektorica kratkih filmova Motovun film festivala te Alen Munitić, voditelj projekta Kino Mediteran i direktor Festivala mediteranskog filma u Splitu.

Inja Korać je naglasila da su festivali glavni distributeri nezavisnih fimova, pogotovo otkako nema kina Europa koje je činilo oko 60 posto prometa za nezavisne filmove. Munitić je dodao da je sada postao problem kako uopće dosegnuti minimalan broj kino gledatelja i zadovoljiti uvjete za potporu.

Milić je naglasila kako Animafest potpora iz programa MEDIA znači puno više nego festivalima iz velikih zemalja. 'Potpora od 41 tisuću eura iznosi petnaestak posto našeg ukupnog budžeta i za nas je izuzetno važna jer nema načina da novce koje bi eventualno izgubili nadoknadimo ovdje. Ne postoje dodatna javna sredstva kojima možemo pristupiti, a sa sponzorima je svake godine sve teže', naglasila je.