Izložba se proteže na 1.500 kvadratnih metara, kat ispod Picassove 'Guernice' koja je najpoznatije djelo izloženo u ovom muzeju. Specifičnost ove institucije je u tome što premda je prvenstveno poznata zbog svoje bogate zbirke (koja privlači golem broj turista, tako da je muzej u 2013. posjetilo tri milijuna posjetitelja), ona ne spada u populističke muzeje koji isključivo kapitaliziraju na nekolicini slavnih remek-djela i na prodaji suvenira.

Na izložbi se među povijesnim radovima nalaze tapiserije norveške umjetnice Hanne Ryggen koja je svoja antifašistička i aktivistička uvjerenja tridesetih i četrdestih godina prošlog stoljeća izražavala kroz ovu tradicionalnu formu. Za izložbu WHW je iz Ljubljane prenio 'citat' iz stalnog postava Moderne galerije koja je jedina institucija s teritorija bivše Jugoslavije koja izlaže suvremeno istraživanje partizanske umjetnosti kroz izbor iz partizanskog tiska, grafika i fotografija.

Iz Muzeja novije povijesti, također u Ljubljani, posuđene su i originalne lutke iz slovenskog partizanskog kazališta; partizani, nacisti, Hitler i Lili Marlen – odjeveni u kostime od svile preostale od padobrana. U originalnim izvedbama predstave iz koje su odabrane lutke, na kraju predstave publika bi zahtijevala da Hitler bude ubijen. U istoj se sobi nalazi i niz grafika Partije Crnih Pantera (Black Pantheers Party), revolucionarne organizacije aktivne šezdesetih i sedamdesetih godina u SAD-u, koja se borila ne samo protiv rasizma, nego i za socijalnu revoluciju koja će svima donijeti osnovno pravo na zdravstvo, školovanje i zaposlenje.

Šezdesetim godinama se bavi i slavni film Želimira Žilnika 'Lipanjska gibanja' koji dokumentira studentske proteste u Beogradu 1969. Među suvremenim radovima nalaze se fotografije marokanskog umjetnika Hichama Benhouda koji je predavajući u školi radio s učenicima neobične eksperimente, kao i crteži ruske umjetnice Viktorije Lomasco koja vodi radionice crtanja po ruskim zatvorima.

Brazilska umjetnica Carla Zaccganini istražuje povijest feminističkog pokreta i akcije sufražetkinja koje su uništavale slike u 19. stoljeću u Engleskoj, kao aktivističke akcije koje su skretale pažnju na borbu za pravo glasa za žene. Za izložbu je naručena nova serija slika peruanskog slikara Primitiva Evanan Pome koji u tradicionalnoj formi tablas de sarhua slika suvremene probleme indijanskog stanovništva koje se zbog desetljeća konflikta u Peruu moralo preseliti iz sela u grad.

Trevor Paglen istražuje američku vojnu industriju i sudbinu tehnoloških istraživanja temeljenih na entuzijazmu koji se kasnije iskorištavaju u ratne svrhe. Izlaže i zajednički rad s hakerom i umjetnikom Jacobom Appelbaumom, jednim od osnivača projekta Tor, koji omogućava privatnost na internetu. Appelbaum je poznat i kao jedan iz mreže suradnika Eduarda Snowdena, o čemu će on i Trevor (koji je surađivao na upravo premijerno pokazanom filmu Laure Poitras) govoriti na otvaranju.

Potencijalima interneta za besplatno dijeljenje digitalnih knjiga i novo poimanje knjižnica i knjižničara bavi se i inicijativa Marcella Marsa koja je započela u zagrebačkom Multimedijalnom institutu pod nazivom 'Javna knjižnica'. Na izložbi se pokazuje i velik izbor radova Mladena Stilinovića čiji je rad stalni izvor inspiracije za rad kolektiva WHW, a naglasak je u ovom izboru na radovima koji promišljaju poziciju autodidakta i opiranja regulaciji znanja.

Museo Reina Sofia relativno je mlada institucija, otvorena 1992., a posebnu važnost njezin program dobiva kada joj 2008. direktor postaje ugledni kustos Manuel Borja-Villel. Program muzeja temelji se na odgovornosti institucije prema lokalnoj sredini – uključujući otvorenost nizu kulturnih i aktivističkih inicijativa te izuzetno aktivan edukativni program, djelomično razvijan i u suradnji s madridskim sveučilištem. Program se ne realizira samo na lokalnoj razini, već i kroz vrlo razvijene veze s Latinskom Amerikom budući da muzej sudjeluje u istraživačkoj mreži Red Conceptualismo del Sur koja iz političke perspektive proučava povijest umjetnosti ove regije.

Museo Reina Sofia sudjeluje i u trenutačno jednoj od najzanimljivih muzejskih mreža (zajedno s Modernom galerijom Ljubljana, muzejom MUHKA Antverpen, MACBA-om, Barcelona, Van Abbe Muzejom, Eindohoven i dr...) pod nazivom 'Internacionala', koja već nekoliko godina razvija suradničke projekte zanimajući se za povijesni i suvremeni društveni kontekst Europe. Izložba čije su kustosice WHW također je dio ovog projekta.