Jubilarno, 40. izdanje Međunarodnog dana muzeja obilježava se u nezapamćeno teškim okolnostima, kažu iz Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) iz Zagreba, koji vodi organizaciju manifestacije u Hrvatskoj. Muzeji su diljem zemlje zbog pandemije Covid-19 bili primorani naglo se zatvoriti da bi se odnedavno ponovno otvorili, ali pod posebnim uvjetima. Zagreb je, uz to, u ožujku pogodio i potres u kojemu su stradale brojne muzejske zgrade čija su vrata sada zatvorena do daljnjeg.

'Premda su mnogi muzeji morali odustati od planiranih i već najavljenih događanja koja su uključivala ulazak u muzeje i rad s posjetiteljima, velik broj njih uspješno je prilagodio svoje programe novonastalim okolnostima ponudivši korisnicima virtualne izložbe i vodstva, edukativne serijale na društvenim mrežama, digitalna muzejska izdanja i posebno osmišljenje online radionice', kažu iz MDC-a.

Kao i svake godine, manifestacija i 2020. ima temu koju je odredio Međunarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu. Ove godine to je 'Muzeji za jednakost: različitost i uključivost' koja bi trebala pokazati da su muzeji institucije koje igraju važnu ulogu u društvu i u njegovu razvoju komuniciranjem univerzalnih humanističkih vrijednosti, promicanjem stvaranja inkluzivnog i tolerantnog društva i promoviranjem kulturne razmjene kao katalizatora mira među ljudima.

Višeosjetilni doživljaj

Suvremena muzeologija, objašnjavaju iz MDC-a, koristi se inkluzijom u prezentaciji i komunikaciji baštine pri čemu pomiče granice prema korisnicima s uvažavanjem pripadanja različitim rasama, drugoj etničkoj pripadnosti, roda, klase, dobi, fizičke sposobnost, jezika, religije, ekonomskog statusa, rodnog opredjeljenja.

'Hrvatska muzejska scena posljednjih petnaestak godina u praksi bilježi projekte prilagođene najrazličitijim korisnicima s obzirom na dob, razinu edukacije te na druge posebnosti koje ih određuju. Njihov je broj u porastu, a radi se prije svega o inkluzivnim projektima prilagođenim osobama s invaliditetom, od kojih svaka skupina traži poseban pristup', napominju iz MDC-a.

Među ovogodišnjim muzejskim programima, odnosno odgovorima na temu inkluzije, ističu Muzej grada Šibenika čiji će djelatnici na društvenim mrežama pokazati kako uz pomoć suvremenih tehnologija prilagoditi muzejske sadržaje osobama s invaliditetom te stvoriti mjesto višeosjetilnog doživljaja i učenja.

'U sklopu projekta 'Kultajmo u Šibeniku', sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, šibenski muzealci su predmete iz stalnog postava skenirali 3D skenerom, obradili u posebnom računalnom programu i isprintali 3D printerom u plastici tako da ih slijepi i slabovidni mogu istražiti dodirom. Također, postavljene su tri induktivne petlje namijenjene osobama oštećenog sluha, instalirane na recepciji Muzeja, dijelu stalnog postava koji prikazuje film o osvajanju Šibenika od strane mletačkog admirala Vettora Pisanija, te u dijelu koji prikazuje film o kugi koja je poharala grad krajem 17. stoljeća', najavljuju iz MDC-a.

Muzej Međimurja Čakovec, na inicijativu muzejske savjetnice Erike Nađ-Jerković, već tri godine izvodi projekt 'Muzej za POGLED', namijenjen djeci iz Udruge za autizam Pogled. Suradnica je klinička psihologinja Jelena Klinčević, a program, kroz psihološko-kreativni rad u stalnom postavu likovnih zbirki muzeja, djecu s poremećajima u spektru autizma (PSA) u opuštenom i sigurnom okruženju uvodi u svijet likovne i kulturne baštine na njima primjeren i prihvatljiv način. Ove godine Muzej Međimurja djeci s PSA ponudit će virtualnu izložbu, a na savjet Jelene Klinčević, to će biti galerija fotografija Marka Vučenika iz 2019., nastalih tijekom radionica 'Lijep kao slika, Miran kao kip'.

'U zrcalu virtualne izložbe djeca će prepoznati svoja lica, slike i skulpture koje smo im pokazali, Muzej u kojemu su boravila. Od Međunarodnog dana muzeja do konca ljeta na mrežnim stranicama Muzeja djeca će moći s roditeljima pogledati izložbu. Ponuđeni virtualni sadržaj motivacijska je podloga za daljnji individualni psihološko-kreativni rad s djecom koji će se odvijati sve do jeseni onako kako to okolnosti budu dopuštale. U tom razdoblju djeca će realizirati svoj likovni odgovor na sve što su doživjela i proživjela u dosadašnjoj interakciji s muzejom, a mi ćemo se pobrinuti za završnu prezentaciju ovogodišnjeg projekta do kraja tekuće godine ili kada to bude moguće', kažu iz MMČ-a.

Novo lice legende

Zanimljiv program, kažu iz MDC-a, pripremili su i u Gradskom muzej Bjelovar u kojemu se otvara izložba 'Barun Trenk – novo lice legende', realizirana u suradnji s Muzejom grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice iz Brna, Gradskim muzeja Požega i Muzejom Slavonije iz Osijeka.

'Posjetitelji će imati prilike vidjeti rezultate višegodišnjeg rada povjesničara, forenzičnih antropologa, radiologa i računalnih stručnjaka koji, pored Trenkova životopisa i njegovog položaja i značaja kao vojskovođe, uz pomoć računalne tehnologije i 3D printeva rekonstruiraju kako je barun izgledao u vrijeme kada je došao kao uznik u Špilberk, te na temelju CT snimaka njegovih tjelesnih ostataka otkrivaju od kakvih je bolesti bolovao i koja je ozljede zadobio u bitkama', kažu iz MDC-a.

Gradski muzej Varaždin nudi nekoliko virtualnih izložbi, među njima i 'Dati volju za nevolju', o tome kako su se Varaždinci nosili s kriznim situacijama, borili s epidemijama i liječili od raznih bolesti (autorica je kustosica Jelena Rančić) dok Muzej grada Koprivnice u suradnji s Galerijom Ivan Večenaj u Goli priprema virtualnu izložbu radova Ivana Večenaja koja pokazuje da lokalna priča može postati globalni fenomen, a 'mali' čovjek veliki umjetnik koji mijenja sliku svijeta.

'Izložba je realizirana povodom 100. obljetnice rođenja jednog od najvećih autora hrvatske naivne umjetnosti, a publika ima priliku vidjeti Večenajevo slikarstvo koje je u potpunosti inkluzivno i koje u bilježenju svijeta ne bježi od ružnog, bolesnog, drugačijeg i nepoznatog', navode iz MDC-a.

Koprivnički muzej nudi i izložbu 'Narodne nošnje kroz objektiv Toše Dabca' koja kroz izbor od 32 fotografije iz bogate ostavštine jednog od najistaknutijih zagrebačkih fotografa Toše Dabca prikazuje motive narodnih nošnji raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Izložbu dopunjuju originalni dijelovi narodnih nošnji iz zbirke Posudionice i radionice narodnih nošnji koji su tematski vezani za izložene fotografije.

Narodni muzej Zadar na temu je odgovorio virtualnom izložbom kojom muzejski odjeli i stručne službe, svatko sa svog stručnog muzeološkog polazišta, daju osvrt na gradske parkove, a sve to oplemenjeno vizualnim prilozima iz fundusa i fototeke, kao i edukativnim igrama. Podtemu parkova prepoznali su kao prikladnu za ilustraciju promicanja i razumijevanja različitosti i inkluzivnosti, objašnjavaju, jer su oni, kao umjetno oblikovani otvoreni prostori, prije svega djela ljudske kreacije i kao takvi predstavljaju kulturnu, ali i vrlo vrijednu prirodnu baštinu. 'Kao kuriozitet treba istaknuti da se prvi dalmatinski javni park otvara upravo u Zadru 1829. Nekada mjesta uživanja i privilegij visokih društvenih slojeva, parkovi su danas mjesta raznolikih aktivnosti svih stanovnika suvremenog Zadra', kažu iz muzeja u čijoj virtualnoj izložbi sudjeluju Galerija umjetnina, odjel Muzej grada Zadra, Prirodoslovni odjel i Etnološki odjel te Dokumentacijska služba i Pedagoška služba.

Posveta arhitekticama

Zagrebački muzeji također nude raznolik program 18. svibnja.

Hrvatski muzej arhitekture u Zagrebu će tako već od 15. svibnja na svome Facebooku svakodnevno podsjećati na jednu od 11 arhitektica i urbanistica te pedagoginja čiji rad, usprkos brojnim nagradama i priznanjima, 'uporno izmiče oku javnosti', a životne priče očaravaju im jednako kao i opusi. Kroz odabrane skice, crteže, nacrte i fotografije iz svog fundusa publika će se pobliže upoznati s Dragicom Crnković Očko, Zojom Dumengjić, Srebrenkom Gvozdanović Sekulić, Minkom Jurković Haberle, Sonjom Jurković, Brankom Kaminski, Verom Marsić, Antoanetom Pasinović, Majom Perinić, Emilijom Poletti Kopešić i Angelom Rotkvić.

Muzej medicine i farmacije HAZU kroz virtualni program 'Imagine all the people…' predstavlja viziju hrvatskih liječnika koji su se pod vodstvom Andrije Štampara (1888. – 1958.), jednog od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije, zalagali za svijet u kojem svi ljudi ravnopravno ostvaraju pravo na zdravstvenu zaštitu, bez obzira na mjesto življenja i socijalni status, kažu iz MDC-a. Publika će tako moći vidjeti radove i članke na ovu temu, koja je danas ponovno vrlo aktualna nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula inicijativu World Health Coverage, a moći će pregledati i katalog izložbe 'Od države do javnosti: tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU-a'.

Galerija Klovićevi dvori 30. travnja otvorila je izložbu konzervatora i povjesničara umjetnosti Miljenka Domijana pod nazivom 'Od oka k srcu', a koja kroz devet fotografskih ciklusa i s preko 300 izloženih fotografija te 50 crteža posjetitelje vodi po Hrvatskoj i svijetu – Italiji, Kini, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj i Armeniji. U sklopu ovogodišnje teme Klovićevi dvori za posjetitelje su priredili vodstvo autora po izložbi, od kojeg zainteresirani mogu saznati s kojim se različitostima u kulturi susreo u svojim putovanjima.

Vodstvo će se, napominju iz Klovićevih dvora, održati na Dan muzeja u 17 sati prema uputama i preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite, uz obaveznu dezinfekciju ruku na ulazu, ograničen broj posjetitelja te održavanje fizičke distance od dva metra u prostoru izložbe. Zainteresirani posjetitelji se mogu prijaviti na info@gkd.hr.

Klovićevi nude i virtualnu izložbu 'Zagreb, kak imam te rad', potaknutu potresom koji je posebno pogodio povijesne dijelove glavnog grada u ožujku.

Priručnik za početnike

Muzej suvremene umjetnosti za Međunarodni dan muzeja predstavit će svoje online sadržaje, 'MSU priručnik za početnike' u kojemu u kratkoj formi znatiželjnoj publici tumače određene pojmove s kojima se susreće prilikom upoznavanja umjetničkih radova iz fundusa MSU-a, kako bi olakšali njihovo razumijevanje, ali i potaknuli na razmišljanje o suvremenoj umjetnosti, zatim 'MSU od doma' koji kroz primjere radova suvremenih umjetnika pruža publici ideje za inspiraciju i primjere za stvaranje vlastitih radova po uzoru na djela iz fundusa MSU-a te 'MSU mali i veliki', program koji uključuje zajedničku aktivnost djece od 5 do 13 godina i njihovih roditelja ili drugih članova obitelji.

Etnografski muzej pak nudi virtualnu šetnju kroz svoje stalne postave otvarajući tako svoja vrata i onima koji ih ne mogu fizički posjetiti. 'Stalni postav narodnih nošnji Hrvatske, trenutno nedostupan zbog štete nastale u potresu, predstavlja putovanje kroz hrvatske krajeve i baštinu. S druge strane, stalni postav izvaneuropskih kultura kroz prikaz predmeta svjetskih kultura daje priliku našim korisnicima da nauče nešto novo o načinu na koji su živjele zajednice diljem svijeta, pružajući im istovremeno i platformu za dijalog o različitosti, jednakosti i toleranciji', navode iz Muzeja.

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja, kao dana kada muzeji diljem svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom komuniciranju, pokrenula je 1977. Međunarodna muzejska zajednica (ICOM), a od 1992. uvedena je i određena tema. U Hrvatskoj je obilježavanje manifestacije 1980. inicirao MDC na čijoj stranici možete proučiti kompletan program 40. Međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj.