Newyorški Metropolitan muzej ponudio je vlastima Bosne i Hercegovine da u svom prostoru izloži čuvenu sarajevsku Hagadu, glasoviti židovski kodeks iz 14. stoljeća, što je dio sarajevske kulturne javnosti shvatio kao novu priliku za promicanje tog jedinstvenog rukopisa u BiH, no neki su to doživjeli kao pokušaj prijevare i krađe.
Ponudu Metropolitan muzeja u Sarajevo je donio predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci kada se vratio s puta po SAD, gdje je odjeknula vijest o zatvaranju Zemaljskog muzeja u Sarajevu u kojemu se i čuva Hagada, jedna od najljepših knjiga te vrste za koju se pretpostavlja da je nastala oko 1350. godine u Barceloni, a u posjedu je Zemaljskog muzeja od 1894. godine, dok je ranije pripadala sarajevskoj židovskoj obitelji Kohen. Ispisana je kaligrafskim pismom na prerađenoj koži i sadrži 142 pergamentska lista.
Kako je u utorak za sarajevsko "Oslobođenje" kazao Finci, predstavnici Metropolitan muzeja ponudili su da Hagada bude izložena kod njih dok se ne riješe problemi s funkcioniranjem Zemaljskog muzeja BiH, kojega su zaposlenici odlučili zatvoriti u listopadu jer država nikada nije riješila problem trajnog funkcioniranja te najvažnije muzejske ustanove u BiH, utemeljene još u vrijeme Austro-ugarske monarhije. Zaposlenici muzeja predvođeni direktorom Adnanom Busuladžićem na taj su se čin odlučili prosvjedujući jer Zemaljski muzej BiH od potpisivanja Daytonskog sporazuma nije uvršten u popis ustanova kulture od državnog značenja. Rezultat je to činjenice da se tome protive vlasti Republike Srpske odbijajući prihvatiti postojanje ustanova kulture na državnoj razini.
Sarajevska Hagada, iluminirani rukopis koji svjedoči o dolasku Židova u BiH iz Španjolske, gdje su bili izloženi progonu zbog svoje vjere, čuva se u posebno osiguranoj prostoriji Zemaljskog muzeja u Sarajevu, no strahuje se kako bi se taj spis neprocjenjive vrijednosti mogao naći na meti pljačkaša, dok je muzej zatvoren i nedovoljno siguran.
Kako je objasnio Finci, Metropolitan muzej je ponudio da uz izlaganje Hagade milijunima posjetitelja organizira i okrugle stolove, donatorske večeri te prodaju suvenira i kopija knjige, a sav prikupljeni novac bio bi upućen kao pomoć sarajevskom Zemaljskom muzeju. Podsjetio je kako Metropolitan muzej godišnje posjeti čak šest milijuna ljudi.
Po riječima Fincija, u početku su svi u Sarajevu bili oduševljeni idejom, no direktor Zemaljskog muzeja Busuladžić je zatražio nekoliko dana za razmišljanje i onda ponudu iz New Yorka odbacio pa je čak nazvao i skandaloznom.
"U nenormalnim, potpuno izvanrednim okolnostima u kojima egzistira ili ne egzistira Zemaljski muzej, to je apsolutno, u najmanju ruku, skandalozno", kazao je Busuladžić ustvrdivši kako je ideja o privremenom izmještanju Hagade u New York zapravo potekla od nekih ljudi iz Sarajeva. Pritom je neizravno optužio Fincija da je i u prošlosti dovodio u pitanje sigurnost Hagade kada ju je tijekom rata iz trezora Narodne banke prenio u sarajevsku sinagogu radi čitanja u vrijeme Pesaha.
Na samom početku rata u BiH 1992. godine Hagada je jedva iznesena iz muzeja koji se našao na prvoj crti bojišnice i potom pohranjena u bankovni sef.
Busuladžić kategorično tvrdi kako Hagada u sadašnjim uvjetima nije ugrožena te kako je dovoljno sigurna u zatvorenom Zemaljskom muzeju.
Predsjednik Upravnog odbora Zemaljskog muzeja Munib Maglajlić drugačijeg je mišljenja i načelno podupire iznošenje Hagade. Ipak upozorava kako nesređena država poput BiH teško može bilo što organizirati na dovoljno siguran način pa tako i privremeno iznošenje vrijednih izložaka poput Hagade.
Direktor Nacionalne i sveučilišne knjižnice BiH Ismet Ovčina smatra pak kako Hagada treba ostati u Sarajevu te da država treba riješiti problem Zemaljskog muzeja.
Predsjednik Židovske zajednice BiH Finci kaže kako je razočaran ponašanjem osoblja Zemaljskog muzeja prema Hagadi. "Nema je ni na njihovoj web stranici, a izložena je tek četiri dana godišnje pa kada je tako onda može biti i 365 dana izvan pogleda", kazao je Finci podsjećajući kako je posebna soba za čuvanje Hagade u Zemaljskom muzeju osposobljena tek na inicijativu Židovske zajednice BiH. Prigovore o tome da bi Hagada bila fizički ugrožena kada bi napustila sarajevski muzej smatra potpuno neutemeljenim podsjećajući kako nikada u povijesti Metropolitan muzeja nešto iz njega nije ukradeno.
Kakva god bude sudbina inicijative iz Metropolitan muzeja, o njoj će se morati očitovati Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koja mora dati suglasnost za iznošenje vrijednih predmeta iz zemlje.
