Knjiga je objavljena u izdanju Frakture, a o njoj je s autoricom u velikoj dvorani Kina Europe razgovarao glavni urednik Seid Serdarević.

Istaknuo je kako je riječ o jednoj od najboljih i najprevođenijih spisateljica s prostora bivše Jugoslavije, književnici, znanstvenici, publicistici, autorici brojnih knjiga, romana i eseja.

Književnu kritiku romana 'Lisica' pročitajte ovdje.

'Danas ćemo govoriti o njezinu novom romanu objavljenom prije dva mjeseca u Hrvatskoj, u čijem je središtu uloga pisca u današnjem svijetu', kazao je Serdarević.

Ugrešić je organizatorima zahvalila na pozivu na rođendansko peto festivalsko izdanje, a razgovor o svojoj knjizi počela je istaknuvši kako je ona načelno ipak protiv 'festivalizacije književnosti', te se na festivalima obično osjeća prilično nelagodno.

'Smisao institucije festivala trebao bi biti susret između autora i njegovih čitatelja; književni festival otvara cijeli niz užasno zanimljivih tema vezanih uz to kako književnost funkcionira, o čemu bi se dalo zaista razgovarati satima', rekla je.

'No, čovjek može voljeti i guščju paštetu ali se ne mora zbog toga upoznati s guskom. Festival je zapravo jedno takvo 'upoznavanje s guskom', koji je uz to dobio svoje isfermentirane oblike', ocijenila je, a to što u Hrvatskoj postoje 23 književna festivala, koliko ih je ona nabrojala, ne može, smatra, 'prikriti činjenicu da je književnost danas u ovoj sredini izuzetno nisko vrednovana'.

Lisica kao simbol avangarde

Što je književnost danas, koja je njezina uloga i, još važnije, koja je uloga pisca, je li on(a) samo klaun koji putuje svijetom, mogu li se uopće još pričati priče, je li moguće samo tako stvoriti roman i ispripovjediti priču, te tko ima kontrolu nad tekstom – autor ili priča sama, neka su od pitanja kojima se bavi njezina knjiga 'Lisica'.

Ugrešić je istaknula kako ona sama ne zna kako nastaju njezine priče, 'jer kad bih znala, vjerojatno bih prestala pisati'. 'Ovako je sav užitak u tome da ne znam kako nastaju moje priče. Taj je roman upravo o tom neznanju', pojasnila je.

'Najzanimljivija i najuzbudljivija stvar oko pisanja priče je da ona može krenuti na bilo koju stranu, a vi spekulirate 'što bi se dogodilo kad bi se dogodilo'. Taj roman ima jako puno zagonetki toga tipa', rekla je.

Knjiga je najavljena kao veličanstvena posveta piscima i pisanju iz pera briljantne pripovjedačice, pisana bez imalo patetike i uz obilje finoga humora, suptilne ironije, književnih i teorijskih referenci.

'Zadovoljstvo je toga romana da smo svi mi, htjeli-nehtjeli 'pokupili' vrijednosti dominantne kulture, a dominantna kultura 20. stojeća – a bit će vjerojatno i 21. stoljeća – je angloamerička kultura, odakle dolazi sve što se smatra dobrim', rekla je Ugrešić.

Bio joj je užitak bio pisati roman 'iz jedne 'outsiderske' pozicije, graditi nešto što nije 'mainstream' i što je protiv općeg razumijevanja i shvaćanja što je roman i književnost, što je dobro a što nije, što je lijepo a što nije'.

Romanu je naslov dala 'Lisica' jer je lisica simbol lukavstva i izdaje: 'Na jednoj višoj razini, lisica za mene predstavlja estetske principe ruske avangarde koji su za mene bili formativni. Svi principi ruske avangarde su zapravo principi sabotaže, izdaje očekivanih principa, uspostavljanja nečega novoga, igre s čitateljem. Tako da lisica može biti zanimljiv simbol čitavog seta avangardnih postupaka koji se tiču i književnosti i bilo kojeg umjetničkog djela'.

Važno je ne biti 'mainstream'

Knjiga je satkana od različitih žanrova – autobiografije, esejistike, povijesno-znanstvenih zapisa o tehnikama i uzrocima pripovijedanja, isprepletenih s autoričinim promišljanjima o smislu pisanja.

Autorica je istaknula kako niti jedan njezin roman nije žanrovski 'mainstream' - njezine se knjige međusobno razlikuju po strukturi, pripovjedačkom stilu i temama.

'Mislim da je književnost toliko toga izgubila s drugim medijima, da je potpuno besmisleno 'štancati' knjige ukoliko ste pisac iole ozbiljnijih ambicija – naprotiv, morate gledati kako ćete nešto ispričati na neuobičajen i zanimljiv način', smatra.

Ipak, 'Lisica' sadrži i ljubavnu priču kojoj je cilj, kako je rekla, 'testiranje vrijednosti koje smo naslijedili, koje imamo - koliko se sve to skupa 'drži', konfrontacija s prošlošću'.

Književnica, znanstvenica, publicistica i prevoditeljica, Dubravka Ugrešić (1949.), autorica je niza proznih knjiga prevedenih na više od 20 jezika.

Među njima se ističu 'Poza za prozu' (1978.), 'Štefica Cvek u raljama života' (1981.), 'Život je bajka' (1983.), 'Forsiranje romana-reke' (1988.), 'Kultura laži' (1996.), 'Muzej bezuvjetne predaje' (1998.), 'Zabranjeno čitanje' (2001.), 'Ministarstvo boli' (2004.), 'Nikog nema doma (2005.) i 'Moderna bajka', 'Baba Jaga je snijela jaje' (2008.).

Posebno cijenjena zbog svojeg inovativnog pristupa esejistici, Ugrešić objavljuje u nizu europskih i američkih književnih časopisa i novina.

Festival svjetske književnosti u svojem se petom izdanju održava od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu s fokusom na književnost i kulturu njemačkog govornog područja. Ugrešić je jedna od preko 50 istaknutih gostiju iz ukupno 17 zemalja svijeta, koji sudjeluju u 60-ak festivalskih programa.