Ovih se dana najviše govori o nedavno otvorenoj velikoj retrospektivi Ivana Meštrovića u Galeriji Klovićevi dvori, s izborom iz njegova golemog kiparskog opusa, odnosno više od 200 izložaka kojima je stekao svjetsku reputaciju. To je i najveća umjetnička prezentacija Meštrovićeva opusa u posljednjih 40 godina.

Najveći projekt zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti bio je "Works of Heart (1970. -2023.)", prva sveobuhvatna muzejska retrospektiva jedne od najvažnijih suvremenih hrvatskih umjetnica, Sanje Iveković, u njezinu gradu. Premijerno je bila predstavljena u bečkom Kusthalleu, no zagrebačka je izložba opsežnija i prilagođena specifičnom prostoru MSU-a.

Izložba je postavljena u kustoskoj koncepciji Zdenke Badovinac, koja je podnijela ostavku na mjesto ravnateljice MSU-a, nakon godinu i pol dana na toj dužnosti, a upravo je u tijeku natječaj za novog ravnatelja.

Među ostalim, MSU je imao i izložbu "Vidljive" koja je upozorila na nejednakost u zastupljenosti umjetnica na izložbama i u fundusima muzeja, dok je u kritičkom ciklusu Okidači podsjetio i na važnu, ali zaboravljenu ulogu kustosa Davora Matičevića.

Iako se na kraju godine uvijek izdvajaju samo najveći, hrvatska izložbena scena bila je vrlo živahna, od malih galerija s izložbama afirmiranih i mladih umjetnika do tematskih projekata svih žanrova za različite generacije.

Obnova i dalje u fokusu mnogih zagrebačkih muzeja, programi online i 'u gostima'

Dovršena je konstrukcijska obnova buduće zgrade Hrvatskoga muzeja naivne umjetnost u kući Lovrenčić, a njegovo otvorenje očekuje se 2026. što će biti i dugoročno rješenje, s obzirom na to da je od svog osnutka djelovao u iznajmljenim prostorima.

U tijeku je i obnova nove lokacije Hrvatskog povijesnog muzeja u parku Grič, nekadašnjoj zgradi Hidrometeorološkog zavoda, kojom će se također riješiti dugogodišnji problem tog muzeja s pronalaženjem adekvatnog prostora.

Umjetnički paviljon, također u obnovi, ostvario je suradnju s Tehničkim muzejom Nikola Tesla i Etnografskim muzejom kroz izložbe posvećene ženskoj fotografiji u Hrvatskoj od polovine 19. stoljeća do danas.

Muzej za umjetnost i obrt, koji je završio prvu fazu konstrukcijske obnove, realizirao je izložbu u Muzeju Slavonije Osijek s izborom iz četrnaest svojih zbirki. Miroslava Gašparovića koji je otišao u mirovinu, na mjestu ravnatelja zamijenio je Sanjin Mihelić, dosadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Arheološki muzej priređuje izložbe u svojoj zgradi na Zrinjevcu i u Galeriji AMZ, dok je stalni postav još zatvoren, Hrvatski prirodoslovni muzej je od prosinca 2021. u postupku rekonstrukcije i dogradnje palače Amadeo, a nove sadržaje najavljuje za 2024.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti u veljači je, neposredno prije iseljenja radi obnove imao izložbu Zlatana Vehabovića, redovito priređuje izložbe u Galeriji Josip Račić, a i gostovao je u zadarskoj Providurovoj palači izložbom umjetnina iz svog postava.

Muzej Mimara preselio je uoči obnove skoro 3800 umjetnina u privremenu čuvaonicu, a ako će sve ići po planu ponovno bi svoja vrata mogao otvoriti iduće ljeto.

Hrvatsku je na 18. Venecijanskom bijenalu predstavio projekt "Same as it Ever Was" arhitekata Mije Roth i Tončija Čerine, a paralelno se u Veneciji održala izložba "Skice" Davora Senečića i Ivana Marušića Klifa.

Zagrebačka Galerija Nova nakon 31 godine iselila je iz prostora u Teslinoj koji je vraćen privatnim vlasnicima, no otvorene su i nove galerije - Trotoar u Mesničkoj ulici, a svoj izložbeni prostor dobila je u Odranskoj ulici udruga Kontejner - biro suvremene umjetničke prakse.

U protekloj godini preminuli su kiparica Marija Ujević Galetović, likovni umjetnik, slikar i grafički dizajner, Boris Bućan, likovni kritičar Antun Maračić, slikar Božidar Škofač, slikarica i ilustratorica Danica Rusjan.

Ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra Maja Kocijan rekla je da je muzejska scena u Hrvatskoj u 2023. još uvijek bila obilježena činjenicom da su najveći muzeji, oni nacionalni zagrebački četvrtu godinu za redom u procesu obnove, iseljeni i zatvoreni.

Dodala je kako su od ove godine zbog obnove zatvoreni i Muzej grada Splita, Muzeji grada Karlovca, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci zbog energetske obnove bit će zatvoren do 2026., a Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu do 2025.

Detaljni podaci o posjećenosti hrvatskim muzejima Muzejski dokumentacijski centar tradicionalno objavljuje početkom nove godine, kada će se znati jesu li rezultati bolji od prethodne, 2022. kada je hrvatske muzeje obišlo više od 3,4 milijuna posjetitelja.