Riječ je o knjigama "Michael Dudok de Wit. A Life in Animation" Andrijane Ružić i "Michael Dudok de Wit. Le cinéma d'animation sensible" Xaviera Kawa-Topora i Ilana Nguyêna.

Andrijana Ružić u svojoj je knjizi istražila i analizirala sve uratke tog nizozemskog majstora 2D animacije koji više od 30 godina živi u Londonu, ponudivši i uvid u njegov privatni život.

U razgovoru za Hinu, rekla je kako njezina knjiga osvjetljava najvažnije trenutke u životu proslavljenog animatora, a osim s njegovim profesionalnim životom čitatelji će se moći upoznati s privatnim dijelom kojega je inkorporirala u poglavlja o svakom pojedinom filmu.

"Ono što ga intrigira u radu i provlači se kroz njegove filmove kao tema ljepota je života, prirode, prolaznosti. Pored fizičke ljepote koja nam je dana da je vidimo i osjetimo, oduvijek ga je zanimao duhovni pristup, na koji način transcendentirati spiritualno u animaciju", objasnila je.

Ružić kaže kako Dudok de Wit pokušava pronaći odgovore na egzistencijalna pitanja o ciklusu života, prolaznosti, o tome kako se reintegrirati natrag u prirodu i izbjeći klopku antropocentrizma po kojemu smo mi izvan prirode.

"Svi su ti koncepti jako izazovni za animirani medij, no u njemu ih je ipak puno lakše prikazati nego u igranom filmu. On cijeli život traga za rješenjima koja su od fundamentalne važnosti za svakog od nas", ustvrdila je.

Kako je istaknula, to je klasična kratka monografija, no ne i zaključna jer Dudok de Wit i dalje radi, vrlo je pregledna, laka za čitanje i za uvid u čitavu njegovu kinematograifju".

Knjiga Ilana Nguyêna i Xaviera Kawa-Topora, dobitnika Animafestove Nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije, izašla je nešto prije njezine i poslužila joj je kako bi nadopunila svoj intervju koji je s umjetnikom radila u Londonu.

U dugačkom razgovoru Dudok de Wit progovorio je o epizodama iz svog života i umjetničkog puta, od uspomena iz djetinjstva u Nizozemskoj do filma "Crvena kornjača".

Film po film, razgovor analizira svaki od njegovih radova uz pregled kreativnih okolnosti i umjetničkih udjela, uz autorova razmišljanja o praksi animacije kao umjetnosti i mjestu koje ona zauzima u njegovu životu.

Ružić je rekla kako je njihova knjiga podijeljena po filmovima, a na kraju donosi teme koje karakteriziraju njegovu filmografiju. "Knjiga je izuzetno živahna jer je dijalog prijemčiv i lak za čitanje, a i puna je ilustracija za razliku od moje", napomenula je.

Ocijenila je kako su to dvije komplementarne knjige o umjetniku koji radi osjećajnu animaciju, ono što utječe na osjećaje, ali i na kult ljepote i spiritualnost.

Iako nema opsežnu filmografiju autorskog filma, (vrlo je aktivan u komercijalnoj animaciji) upravo su umjetnički radovi Michaela Dudoka de Wita (1953., Utrecht) višestruko nagrađivani.

Za kratkometražni film "Otac i kći" iz 2000. godine, o djevojčici koja cijeli život pati za ocem, osvojio je Oscara i BAFTA-u, a na Animafestu Grand Prix dvije godine kasnije.

Njegov je film "Redovnik i riba" iz 1994. bio nominiran za Oscara i osvojio niz nagrada, među kojima i Cesar te Cartoon d'Or.

Eksperimentalni film "Aroma čaja" iz 2006. zapažen je kao djelo u potpunosti slikano čajem.

Još se više afirmirao filmom "Crvena kornjača", koji je napravio u prepoznatljivom stilu, u originalnom načinu crtanja u kojem se 'igra' tintom i vodenim bojama crpeći inspiraciju u drevnoj japanskoj i kineskoj umjetnosti.

Tim svojim dugometražnim prvijencem osvojio je 2017. Grand Prix Animafesta, na kojemu je već gostovao i gdje su mu filmovi redovito prikazivani.

De Wit radi i kao ilustrator dječjih knjiga te predavač animacije na umjetničkim akademijama diljem svijeta.

Animafest najavljuje za subotu, 12. lipnja, promociju još jedne knjige - "Dnevnik snivanja i filozofiranja" Irene Jukić Pranjić u Galeriji SC.

Bilježeći vlastite snove, autorica je u tom dnevniku došla do brojnih zapažanja o čovjekovoj nutrini, a snove, misli i maštarije usporedila sa svjetovima stripa i animiranog filma, kojima je izvor u čovjekovu unutarnjem svijetu i koji se tom istom svijetu obraćaju.

"Pripovijedajući esejistički o prirodi stripa i filma, ona u njima pronalazi anatomiju sna, jer građeni su od fantazije i magije, čudesnog i čarobnog", napominje se u najavi.