Velika retrospektivna izložba Vojina Bakića 'Svjetlosne forme' (MSU Zagreb, od 7. prosinca 2013. do 2. ožujka 2014.) sveobuhvatno je predstavila pedesetogodišnji rad tog istaknutog hrvatskog kipara 20. stoljeća, kojega svjetska kritika ubraja među najvažnije europske kipare modernizma.

Veliki projekt zagrebačke Moderne galerije, Retrospektivna izložba Miroslava Kraljevića, najznačajnijeg slikara hrvatske moderne,  započet je u Požegi 2013. povodom 100. obljetnice njegove smrti. Osnovni cilj izložbe, koja će tijekom skoro dvije godine putovati Hrvatskom (Zagreb, Split, Osijek i Dubrovnik) taj je da se Miroslavu Kraljeviću vrati ugled i mjesto koje zaslužuje u našoj povijesti umjetnosti, odnosno da se potvrdi da je on, a ne Josip Račić, bio ključna pojava hrvatskog slikarstva prve polovice 20. stoljeća i ključna ličnost u rađanju hrvatske likovne moderne.

Jedan od glavnih događaja kojima je zagrebački Muzej suvremene umjetnosti obilježio svojih 60 godina djelovanja svakako je izložba 'Merci Picelj: Iz Arhiva i knjižnice Ivana Picelja'. Izložbu se u NO galeriji moglo razgledati od 26. rujna do 19. listopada, a stalna izložba iz Arhiva Ivana Picelja bit će dostupna posjetiteljima i nakon 19. listopada 2014. godine.

Zagrebački retrospektivni hommage Kniferu svojevrsno je vraćanje duga hrvatske metropole velikom umjetniku jer veličinu njegova izričaja - uz časne iznimke - ona nije znala prepoznati na vrijeme. Izložba u MSU-u otvorena je 20. rujna, a zatvorena je 6. prosinca.

Izložba 'Normandija / Rađanje Impresionizma' predstavlja 90 radova iznimno značajnih umjetnika Normandije u razdoblju od 1810. do 1920. godine. Zbirka 'Slikati u Normandiji', s radovima Moneta, Boudina, Géricaulta, Courbeta, Corota, Daubignya, Dufyja, Renoira i mnogih drugih postala je simbol Normandije kao pravog središta izvrsnosti. Izložba je u Galeriji Klovićevi dvori otvorena 4. listopada, a pogledati je možete do 4. siječnja 2015. godine.

Izložbom 'Guercino: Svjetlo baroka' u Muzeju za umjetnost i obrt (od 28. listopada 2014. do 31. siječnja 2015.) predstavljeno je 35 Guercinovih radova koji čine cjelinu i pokazuju ga kao genija baroka. Majstor baroknog slikarstva svoje epohe uz Carraccija, Caravaggia i Renija spada među četvoricu najvećih baroknih slikara 17. stoljeća. Prolaskom kroz sedam dvorana MUO-a posjetitelji mogu vidjeti stilski slijed njegovog razvoja.

Izložbom 'Joan Miró: remek-djela iz Fundacije Maeght' u Umjetničkom paviljonu prvi put se u ovom dijelu Europe predstavljaju djela slavnog katalonskog umjetnika koja se čuvaju u Fondation Maeght u Saint-Paul-de-Venceu. Izložba je otvorena 30. rujna i ostaje otvorena sve do 8. veljače 2015. godine.

Peter Kogler, jedan od najistaknutijih austrijskih umjetnika srednje generacije u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti predstavlja radove nastale u protekle dvije godine. Radovi mu nemaju naziv, a sam umjetnik kaže kako je tu riječ o univerzalnom jeziku, razumljivom različitim kulturama. Preobrazba njegovog poznatog motiva u MSU-u na posjetitelje ostavlja dojam izgubljenosti u vremenu i prostoru. Trajanje ove izložbe je od 18. prosinca 2014. do 20. veljače 2015. godine.

Izložbom 'Zbirka Ive Tartaglije - djela iz fundusa Galerije umjetnina' predstavljeno je više od 500 djela od ukupno 583 koja je taj dugogodišnji gradonačelnik Splita, prvi ban Primorske banovine i strastveni kolekcionar darovao rodnome gradu. To je prvi put da se cjelokupna ostavština Ive Tartaglije u zbirci koja je povjerena Galeriji umjetnina, pruža na uvid javnosti. Zainteresirani je mogu pogledati od 11. prosinca 2014. do 1. ožujka 2015. godine.