Osim što je od ogromnog značaja jer će prvi put na jednom mjestu biti izložena zajednička kulturna baština jedne od najdugovječnijih državnih zajednica u Europi – između Hrvatske i Mađarske, ovo je ujedno i prva velika izložba koja se otvara ove godine u Zagrebu nakon pojave pandemije, kažu iz Klovićevih dvora.

U Zagreb stiže najstarija zastava Hrvatske iz 17. stoljeća s latinskim natpisom Croatiae te šahiranim grbom Hrvatske Kraljevine, koja će samo za ovu priliku prvi put biti posuđena iz privatne zaklade obitelji Esterházy u Austriji. Prvi put će se u Zagrebu moći vidjeti Pacta conventa, sporazum iz 12. stoljeća između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva, a prvi put će biti izložena Hrvatsko – ugarska nagodba i Zlatna bula.

Važne povijesne činjenice koje su danas osnova svih udžbenika povijesti Hrvatske, a koje su obilježile dugogodišnju povezanost dvaju država Hrvatske i Mađarske, bit će zastupljene na ovoj izložbi koja se nakon predstavljanja u Zagrebu, seli u Mađarski Nacionalni muzej u Budimpešti. Galerija Klovićevi dvori ovom izložbom nastavlja niz velebnih izložbi kojima pokazuje značajnu ulogu Zagreba i Hrvatske u kulturnoj povijesti Europe. Prva uspješnica bila je izložba 'Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.' koju je u Zagrebu i u Beču pogledao veliki broj posjetitelja.

Izložba Hrvatska – Mađarska trebala je obilježiti hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije na kulturnom planu, no, odgođena je za drugu polovicu godine zbog pandemije. Izložba se u Klovićevim dvorima može pogledati do 22. studenog, a nakon toga se u prosincu seli u Mađarski nacionalni muzej u Budimpešti. U skladu s novim okolnostima, mađarski muzej priprema i virtualno razgledavanje izložbe za sve one koji neće biti u mogućnosti posjetiti muzej u Budimpešti.

Ova izložba donosi u Zagreb povijesno i društveno vrijedne eksponate od kojih će neki prvi put biti prikazani hrvatskoj publici. Posebna senzacija na izložbi bit će monumentalna Bukovčeva slika Dubravka, koja 100 godina nije bila izložena u Hrvatskoj, a koja je otkupom mađarske vlade s Milenijske izložbe 1896. godine došla u posjed Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti.

Bit će izložene i kaciga i sablja Nikole Zrinskog iz Kunsthistorisches muzeja u Beču. Brojni će predmeti hrvatsko-mađarskih umjetničkih veza biti prikupljeni iz najznačajnijih mađarskih muzejskih institucija, a Mađarski nacionalni muzej kao partner izložbe posudit će neke od svojih najvrjednijih umjetnina. 'Na tragu izložbe o vezama Zagreba i Beča, a u istome ciklusu u kojem kroz lokalnu selekciju umrežujemo hrvatsku umjetnost na globalnome planu, ova će izložba kao plod suradnje dviju nacionalnih muzejskih institucija te hrvatskih i mađarskih stručnjaka apostrofirati i revalorizirati dosadašnje poimanje hrvatsko-mađarskih međusobnih dodira i to ne samo na planu umjetnosti, već i kulture općenito', izjavio je ususret velikom otvorenju Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori.

U Hrvatskoj će se predmeti posuđivati iz crkvenih i samostanskih riznica, muzeja i galerija te arhiva i knjižnica kao i privatnih kolekcija. Nezaobilazna dionica jest i arhitektura od dvoraca, preko javnih zgrada pošte i željeznica te ostalih markera urbanističkoga razvoja hrvatskih gradova, a za koje su zaslužni mađarski arhitekti i investitori. Izložba će u zasebnome djelu obraditi i Rijeku, te Crikvenicu i Opatiju. Autori su izložbe te njeni idejni začetnici: dr. sc. Petra Vugrinec, dr. sc. Marina Bagarić, dr. sc. Dragan Damjanović, a nastala je u koprodukciji Galerije Klovićevi dvori i Mađarskog nacionalnog muzeja u Budimpešti. Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH.