Izložba 'Vlaho Bukovac - hrvatski kozmopolit' u organizaciji Moderne galerije i Klovićevih dvora otvara se 2. veljače u Klovićevim dvorima, najavljeno je na konferenciji za novinare
Autor izložbe je povjesničar umjetnosti Igor Zidić, jedan od najboljih poznavatelja Bukovčeva opusa, a bit će izloženo 98 djela.
Ova izložba je u rujnu prošle godine otvorena u Gemeentemuseumu u Den Haagu gdje ju je vidjelo gotovo 50.000 posjetitelja, podsjetila je ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić.
Ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin je naglasila kako je Bukovčevo gostovanje u Den Haagu bilo uzvratna izložba na izložbu 'Van Gogh, Mondrian i Haška slikarska škola' koja je 2006. bila otvorena u Klovićevim dvorima i također postigla izniman uspjeh u našoj javnosti.
Po njezinim riječima od svega što su vidjeli predstavnici Gemeentemuseuma najviše su im se svidjela Bukovčeva djela pa su upravo za izložbu u svom muzeju odabrali toga iznimnog slikara.
Govoreći o izložbi, Zidić je istaknuo da je Bukovčeva izložba u Haagu bila svojevrstan pokušaj pozicioniranja opusa toga slikara u međunarodni kontekst.
Naglasio je kako je Bukovac slikar golemog opusa koji je slikao od rane mladosti do starosti, ostavivši veliki opus unatoč brojnim selidbama.
Podsjetio je da je Bukovac u Hrvatskoj proveo svega 13 godina - od toga u Zagrebu 5 godina, gdje su nastala njegova brojna antologijska djela.
Bukovac je prošao sve slikarske faze - od akademizma, realizma, impresionizma, simbolizma do moderne, rekao je Zidić dodavši kako su mu djela heterogena.
Slikajući portrete po kojima je osobito poznat i priznat, Bukovac nije pravio ustupke nikome bilo da se radi o uglednim osobama ili običnim ljudima. Njegovi portreti svjedoče kazao je Zidić kako je bio vrstan psiholog, a ljudsko biće - portreti i aktovi za njega kao slikara bili su nepotrošiv materijal.
Upozorio je da bi Hrvatska na neki način trebala zaštititi svoje slikarske velikane o kojima se vrlo često malo zna i na kojima se mogu mnogi od nas učiti i koje moramo poštivati i cijeniti po onome što su ostavili hrvatskoj povijesti i kulturi.
Njihove veličine spoznamo tek onda kad ih predstavimo u inozemstvu kakav je upravo bio slučaj s Bukovcem.