Anda Bukvić i Sophie Huges razgovarat će s Elif o aktualnom romanu 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu, a sigurno će biti spomena i o njezinom najnovijem djelu, Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela.

Kako biste prisustvovali razgovoru potrebno je registrirati se na web stranici događaja.

Na festivalu 8. listopada gostuju i autorice: Nora Ikstena (Rijeka) i Ana Brnardić (Zagreb).

Elif Shafak: Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela

U ovom kratkom i intenzivnom eseju književnica i aktivistica Elif Shafak, finalistica nagrade Booker, daje svoj pogled na svijet oko nas, a koji je danas, više nego ikad, obilježen nepravdom, podjelama, patnjom i, najnovijom ugrozom, pandemijskom krizom. Uz priču o vlastitom, preprekama obilježenom odrastanju autorica ukazuje i na spektar emocija zajedničkih većini ljudi: razočaranost, zbunjenost, tjeskobu, ljutnju i apatiju. Možemo li unatoč svim tim uznemirujućim osjećajima sačuvati mentalno zdravlje, temeljno je pitanje u ovom autoričinu apelu za boljim i sigurnijim svijetom. Svojim nas promišljanjima o aktualnoj temi današnjice ova vrsna i nagrađivana spisateljica itekako potiče na razmišljanje.

Elif Shafak (1971., Strasbourg) nagrađivana je britansko-turska spisateljica i najčitanija autorica u Turskoj. Piše i na turskom i na engleskom jeziku i objavila je 17 knjiga, od kojih su 11 romani. Njezina su djela prevedena na 50 jezika. Shafak je doktorirala znanosti i predavala je na raznim fakultetima u Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu, između ostaloga na Sveučilištu „St. Anne’s College“ i na Oxfordu. Članica je Svjetskog ekonomskog foruma i jedna od utemeljiteljica Europskog vijeća za međunarodne odnose. Kao braniteljica ženskih prava, prava LGBT zajednice i prava za slobodu govora, Shafak je inspirativna javna govornica i više puta je nastupila kao govornica na TED-u te bila nagrađena ovacijama. Shafak doprinosi mnogim velikim publikacijama diljem svijeta i dodijeljena joj je titula „Chevalier des Artes et des Lettres“. Politico ju je izabrao kao jednu od 12 ljudi koji čine svijet boljim mjestom. Bila je u žiriju brojnih književnih nagrada i predsjedala je nagradom „Wellcome“.

Ocean Vuong: Na zemlji smo nakratko predivni

Dopusti mi da započnem iznova, napisat će Mali Pas, mladić u svojim dvadesetima, u prvome retku svojega pisma nepismenoj majci, koja ga nikada neće moći pročitati. Dodjeljujući svim čitateljima ulogu neposrednih svjedoka intimne ispovijesti, osim majci samoj, Mali Pas kreće s brutalnom pričom o identitetu, odrastanju, muževnosti i ljubavi. Iskustvima koja će bez ograda podijeliti sa svima – jasno određenima podrijetlom i seksualnošću, ali i poviješću jedne obitelji koja je imigrirala iz Vijetnama u SAD – bacit će svjetlo na životne priče mnogih pripadnika radničke klase u Americi, pritom postavljajući bitno pitanje: kako ćemo preživjeti na ovome svijetu a da nikad ne zaboravimo tko smo?

Odnos između majke i sina rijetko je ispisan s tako mučnom težinom, u čijoj podlozi jarko sjaje trenuci neizmjerne nježnosti i empatije. Ocean Vuong nesvakidašnjom, lirski i metaforički bogatom prozom daje oštar pogled na američku svakodnevicu, uronjenu u nasilje, traumu i ovisnost, ali donosi i snažan uvid u vijetnamsku kulturu, najjače utjelovljenu u ženskim figurama svoje obitelji. Ljepotu na zemlji o kojoj piše, a koja postoji tek nakratko, nemoguće je zaboraviti.

Ocean Vuong (Saigon, 1988.) američki je pisac vijetnamskoga podrijetla. Autor je iznimno pohvaljene zbirke Night Sky With Exit Wounds, a dobitnik prestižnih nagrada poput: „Whiting Award“, „Forward Prize for Best First Collection“ i „T. S. Elliot Prize“. Njegovi su radovi objavljivani u tiskovinama kao što su Harper's, New York Times, New Yorker, Nation, New Republic ili Atlantic. Živi i radi u Northamptonu, u Sjedinjenim Američkim Državama. Na zemlji smo nakratko predivni njegov je prvi roman.

Rodrigo Fresán: Kensingtonski vrtovi

Peter Llewelyn Davies, štićenik Jamesa Matthewa Barrieja, baca se pod vlak... Tim događajem svoju pripovijest započinje Peter Hook, uspješni autor knjiga za djecu koje se upravo pripremaju za ogroman uspjeh i na velikom platnu. Pripovijest pozorno sluša Keiko Kai, glumac koji će utjeloviti Hookova najpoznatijeg lika. Prolaskom jedne duge noći, koliko pripovijest ima trajati, Keiko Kai saznat će štošta i o turbulentnom životu autora Petra Pana i o životu svojega sugovornika, ali na naoko bezbrižan i veseo svijet dječje književnosti na kraju više nikada neće moći gledati istim očima.

Ovo i jest i nije priča o Petru Panu. Ovo i jest i nije priča o Jamesu Matthewu Barrieju. U romanu koji mu je priskrbio svjetsku slavu i mnoge prijevode Fresán prikazuje dva Londona, onaj iz Barriejeva vremena i onaj iz 60-ih godina prošlog stoljeća, poznatih i kao Swinging Sixties. Polazeći od općeg mjesta mnogih djetinjstava, ideje o zemlji u kojoj se nikad ne odrasta, napisao je slojevitu i jaku prozu – kadšto mračnu, kadšto vrtoglavu, ali uvijek itekako živu. Prolaskom kroz raskošne Kensingtonske vrtove svaki će čitatelj pronaći nešto poznato, ali i osvijestiti nevjerojatno važan utjecaj izmaštanih likova na stvarne živote.

Rodrigo Fresán (Buenos Aires, 1963.) nagrađivani je argentinski pisac kojemu se divio i sâm Bolaño. U mladosti je radio kao novinar, a pisao je o hrani, glazbi, filmu i književnosti. Njegova prva knjiga, zbirka priča Historia Argentina (1991.) šest je mjeseci bila na popisu argentinskih bestselera. Godine 1999. preselio se u Barcelonu, gdje i danas živi, a od 2009. radi kao urednik u izdavačkoj kući Penguin Random House. Preveo je mnoge američke autore na španjolski, uključujući Carsona McCullersa i Denisa Johnsona. Objavio je velik broja romana i zbirki kratkih priča. Kensingtonski vrtovi (2003.) prvi je njegov roman preveden na engleski jezik, a donio mu je priznanje diljem svijeta, uključujući i nagradu „Lateral Narativa Prize“.