U Zborniku su objavljeni radovi uglednih hrvatskih znanstvenika koji su istraživali Domovinski rat u Hrvatskoj do završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, 1991. - 1995. - 1998. - Benčić Kužnar, Barunčić Pletikosić, Zdenka Radelića, Željke Križe, Ante Nazora, Ivana Radoša, Natka Martinića Jerčića, Davora Marijana, Nikice Barića, Ane Holjevac Tuković i Dražen Živića.

Autori daju historiografski pregled uzroka, tijeka i posljedica Domovinskog rata.

O događajima vezanim uz rat u Hrvatskoj i BiH često i neutemeljeni zaključci

Interdisciplinarni Zbornik nije samo povjesničarski već i sociološki, demografski te viktimološki, a u njemu su prikazani događaji vezani uz rat u Hrvatskoj, ali djelomično i u susjednoj Bosni i Hercegovini, koji su popraćeni velikim ljudskim i materijalnim stradanjima. Ti su ratovi te stavovi o njima, ocjenjuje nakladnik, često u domaćoj i u inozemnoj produkciji, bili objekt manipulacija i neutemeljenih zaključaka i nisu ocrtavali činjenično stanje, ali su ušli u javno mnijenje jer su objavljeni na nekom od svjetskih jezika.

Temeljna je postavka Zbornika, naglašava HSN, razjasniti do sada gotovo uvriježene tvrdnje, osobito u međunarodnoj zajednici da se na području Republike Hrvatske u navedenom razdoblju nije radilo npr. o građanskom ratu.

Smatra kako unatoč tome ne treba "demonizirati" strane autore, čije je nepoznavanje južnoslavenskih jezika bio jedan od glavnih problema pri izradbi znanstvenih studija, pa su se oslanjali na selektivne izvore i literaturu.

Nakladnik napominje kako u radu "Domovinski rat kroz sjećanja neposrednih sudionica i sudionika" Andriana Benčić Kužnar i Julija Barunčić Pletikosić koriste zanemarenu metodu analize oralne povijesti (oral history) koja je važna za stvaranje slike o Domovinskom ratu.

Sjećanja neposrednih sudionica i sudionika Domovinskog rata služe rekonstrukciji prošlih događaja iz perspektive onih koji su izravno sudjelovali u događajima. Time se, ističe nakladnik, pune "rupe" između službene percepcije Domovinskog rata, koja se primarno temelji na kritičkoj analizi arhivskog gradiva, a manje na sjećanjima i svjedočanstvima očevidaca i sudionika.

Ocjenjuje kako Zbornik pridonosi boljem razumijevanju hrvatske, a susljedno tome i dijela europske i svjetske povijesti na kraju 20. stoljeća i prilog je boljem razumijevanju postkomunističkog i postsocijalističkog razdoblja na prostorima bivše jugoslavenske federacije.

Poznavanje naravi Domovinskog rata, s obzirom na stereotipno preuzimanje utvrđenih, a često neznanstvenih istraživanja u inozemstvu, koji su posljedica i nepoznavanja hrvatskog jezika, nameće se kao imperativ u učvršćivanju hrvatskog identiteta te cjelovitijega razumijevanja Domovinskog rata, naglašava nakladnik.

Zbog toga će Zbornik "Domovinski rat i raspad Jugoslavije" biti objavljen i na engleskom jeziku.