Autori tog hrvatsko-engleskog izdanja, Marko Golub i Dejan Kršić, obradili su dvadesetogodišnje razdoblje u kojemu je Martinis kontinuirano djelovao i kao dizajner, prije svega njegov impresivni opus plakata, vezan uz filmsku industriju i likovne umjetnosti, televiziju, časopise, publikacije, zaštitne znakove.

Martinisovi radovi kao jednog od pionira video umjetnosti i konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj i Jugoslaviji, izlagani su na nekima od najvažnijih međunarodnih umjetničkih manifestacija, no njegovo je djelovanje u području dizajna manje poznato.

Sedamdesetih i osamdesetih godina Martinis realizira veliki broj plakata i kataloga za izložbe u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu (danas Muzej suvremene umjetnosti), te brojne plakate za filmove nekih od najcjenjenijih redatelja tog vremena, Rajka Grlića, Lordana Zafranovića, Antuna Vrdoljaka.

Kako se ističe u najavi, monografija analizira i dodirne točke Martinisovog dizajna i umjetnosti, s obzirom na to da su u središtu njegova interesa kao umjetnika pitanja komunikacije u javnom i medijskom prostoru, pitanja odnosa 'stvarnog' i virtualnog, prirodnog i tehnološkog, informacije i njene medijske posredovanosti.

'O ozbiljnosti kojom pristupa svom dizajnerskom angažmanu svjedoči činjenica da je sudjelovao na nizu domaćih i međunarodnih izložbenih smotri dizajna, na Bijenalu plakata u Varšavi, Bijenalu grafičkog oblikovanja u Mariboru, Zgrafu i drugdje', dodaje se.

Autori kažu kako im je sam umjetnik pomogao na izložbama koje su mu priređene prije nekoliko godina 's minimalnim, gotovo nepostojećim budžetom', jer je on  pažljivo čuvao sve svoje dizajnerske radove.

'Bez Daliborovog nevjerojatnog strpljenja, angažiranosti oko izložbe, velikodušnosti i motivirajućeg smisla za humor, ne bi bilo ni ove knjige', napominju u uvodnom tekstu monografije.