Ministrica Obuljen Koržinek rekla je da se praćenje kulture zna svesti na to tko se pojavio na otvorenju izložbe pa nedostaje javne verifikacije napora koji se čine u kulturi.

Kazala je da Hrvatska nije pratila europski trend smanjenja javnog novca za kulturu, ali da je to posljedica činjenice da velik dio javnog novca u kulturi odlazi na redovito funkcioniranje kulturnih ustanova, a novca za programske djelatnosti je sve manje pa je potreba pronalaska novih izvora financija sve veća. 'To je prije svega novac iz europskih fondova, potom fondacije i zaklade i potom sponzorstva i donacije', rekla je ministrica.

Istaknula je da Ministarstvo kulture, u iznimno diverzificiranom sustavu financiranja, nastoji pomoći korisnicima približavajući im izvore financija kroz brojne javne natječaje za dodjelu sredstava.

Najavila je reviziju zakonodavstva vezanog uz status umjetnika i obavljanja umjetničke djelatnosti, prije svega izvedbenih umjetnosti, odnosno kazališta, koja bi trebala početi tijekom sljedeće jeseni. 'U pripremi se obavlja intenzivna komunikacija sa svim zainteresiranim stranama o tome što bi se u poreznom sustavu moglo izmijeniti kako bi ulaganja u kulturu bila smislenija', rekla je.

'Pokrenut ćemo i rješavanje pitanja doprinosa i registracije sve više mlađih ljudi koji rade više povremenih poslova u kreativnoj industriji ili kulturi, nisu u statusu klasično zaposlenih osoba, a nisu ni registrirani na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, jer se ne smatraju nezaposlenima', najavila je ministrica.

'U sljedećoj godini', kazala je, 'radit ćemo na izmjeni zakona o financiranju, upravljanju i odlučivanju na području kulture, što će značiti konačni oproštaj sa SIZ-ovskim modelom'.

Projekt Europske prijestolnice kulture 2020. godine u Rijeci ocijenila je najvećim i najznačajnijim projektom u kulturi u Hrvatskoj uopće, dodajući da će riječki uspjeh u tome biti i uspjeh Hrvatske.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u uvodnom dijelu jednodnevne konferencije, koja se održava u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, rekao je da projekt EPK 2020 od početka nije zamišljen samo za djelatnike u kulturi, nego kao mnogo širi projekt, važan za cjelokupnu zajednicu. Ovime se završava postindustrijska tranzicija Rijeke te se kultura sve više isprepliće s gospodarskim djelatnostima, u prvom redu turizmom, rekao je Obersnel. Istaknuo je da mnogi poduzetnici mogu naći svoj interes u okvirima projekta EPK 2020.

Privremena pročelnica Upravnog odjela Primorsko-goranske županije za kulturu, sport i tehničku kulturu Tamara Carević-Baraba istaknula je da se PGŽ od početka uključila u kandidaturu i provedbu projekta EPK. Često se čuje mišljenje da gospodarstvo donosi profit i novac, a da je kultura na suprotnoj strani te da samo troši. No, oni se mogu prožimati i ostvarivati zajedničku korist, rekla je.

Direktorica tvrtke Rijeka 2020. koja upravlja projektom EPK Emina Višnić navela je da kultura kao javno dobro ne može opstati bez javne podrške. No, ako se oslanjamo samo na te izvore, nema dovoljno prostora za ostvarenje značajnijih projekata, kao što je EPK. 

Konferencija je namijenjena kulturnim djelatnicima i gospodarstvenicima, a cilj joj je potaknuti dijalog, razmijeniti iskustvo obiju strana, primjere dobre prakse i prepoznati izazove vezane uz financiranje kulture iz privatnog sektora. Ima međunarodni karakter, predstavljanjem iskustva suradnje s privatnim sektorom drugih Europskih prijestolnica kulture kao što su Mons 2015, Wroclaw 2016 i Leeuwarden 2018. Sastoji se od nekoliko panel rasprava na kojima sudjeluju predstavnici gospodarstva, organizatori kulturnih manifestacija i drugi dionici.