OBLIKOVANJE KNJIGA I PERIODIKE

Opremio Arsovski: Posveta posebnom dijelu opusa velikana grafičkog dizajna

07.03.2019 u 11:17

Bionic
Reading

Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD) 12. ožujka otvara izložbu 'Opremio: Mihajlo Arsovski - oblikovanje knjiga i periodike od 60-ih do danas', koja tematizira opus istaknutog grafičkog dizajnera Mihajla Arsovskog specifično u području oblikovanja knjiga i stručne periodike

Opus Mihajla Arsovskog, jedne od najznačajnijih figura hrvatskog grafičkog dizajna, u svakom svom segmentu djeluje skladno, smisleno i dramatično, poput kompleksne slagalice koja ne tolerira ni minimum odstupanja, navode kustosi izložbe Dejan Kršić i Marko Golub. A opet, dodaju, sve što je radio ne može se nazvati sistemom jer se opire racionalizaciji.

'Za razliku od svog starijeg kolege i dugogodišnjeg prijatelja Ivana Picelja, Arsovski nije autor programiranog sistema, matematičke iteracije. Čak i kad je tome najbliži, u dugogodišnjoj seriji knjiga i naslovnica biblioteke Razlog, ili u CeKaDeovoj seriji ekonomskih i političkih izdanja, Arsovski uvijek intuitivno reagira na temu, sadržaj, promjenu konteksta pa i tehničkih uvjeta kao što su promjene izdavača ili tiskare, i uvijek je tom često 'zafrkantskom' dijalogu s djelom spreman podrediti neku apstraktnu čistoću unaprijed definirane serije', navode Kršić i Golub koji su se zbog toga, odnosno zbog potrebe da se pokušaju kretati unutar relativno čvrstog okvira, ovom izložbom odlučili koncentrirati samo na jedan segment opusa Mihajla Arsovskog - na oblikovanje knjiga i (uglavnom stručne) periodike.

Friedrich Hölderlin, 'Kruh i vino', Biblioteka Razlog, knjiga br. 28, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1969.
  • Ivo Brešan, 'Groteskne tragedije', Biblioteka Prolog, knjiga br. 8, CKD SSO Zagreb, Zagreb, 1979.
  • Danijel Dragojević, 'Prirodopis', BiblioTEKA, knjiga br. 3, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1974
  • Stéphane Mallarmé, 'Bacanje kocki nikad neće ukinuti slučaj', knjiga br. 5., BiblioTEKA, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1976.
  • Radovan Radonjić, 'Sukob KPJ s Kominformom', CeKaDe, Zagreb, 1979.
  • Peter Handke, 'Živjeti bez poezije', Biblioteka Znaci, Mala edicija, knjiga 5, Centar za kulturnu djelatnost SSO Zagreba, Zagreb, 1979.
    +2
Mihajlo Arsovski Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HDD

Time su se, kako objašnjavaju, odmaknuli od onog dijela opusa po kojemu je Arsovski i najprepoznatljiviji, najčešće izlagan te najčešće interpretiran i obrađivan (plakati), ali i od najreprezentativnijih primjera psihodelijske i pop estetike (studentski tisak, Pop Express) koju se u najvećoj mjeri povezuje s ovim autorom.

Izložba obuhvaća publikacije koje je Arsovski dizajnirao od 1960-ih do danas, kada mu je djelovanje u najvećoj mjeri vezano za dva važna centra kulturne proizvodnje. To su kulturni pogon oko Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SEK, IFSK, Majski festival, časopis i biblioteka Razlog, Galerija SC, Komorna pozornica, Teatar &td, Muzički salon, Teka…) te Centar za kulturnu djelatnost (CeKaDe) za koji oblikuje časopise Prolog (1972. – 1986.) i Politička misao (1977. – 1998.) te biblioteke Prolog (1978. – 1989.), Znaci (1978. – 1989.), Politička misao i Ekonomska biblioteka (1982. – 1990.).

Surađivao je, osim toga, i s Institutom za povijest umjetnosti na časopisu Život umjetnosti u razdoblju od 1967. do 1971., s Maticom hrvatskom za koju biblioteku Kolo oblikuje od 1970. do 1972. te sa SN Liber od 1975. do 1984.

Majstor tipografije

Za razliku od većine drugih dizajnera tog perioda, Mihajlo Arsovski u dizajn ne dolazi iz slikarstva i ilustracije odnosno arhitekture. Stoga je njegov dizajnerski pristup bitno utemeljen na tipografiji, oblikovanju slovima, objašnjavaju kustosi izložbe Dejan Kršić i Marko Golub.

'Po izboru i tretmanu tipografije njegov autorski jezik instantno je prepoznatljiv širom raspona od više od pola stoljeća njegovog djelovanja, tijekom kojeg se i u dizajnu i u tehnologiji na koju se oslanja kao i u društvenom kontekstu štošta puno puta promijenilo. Pritom taj jezik nije jednoznačan – u jednom je trenutku modernistički pročišćen, u drugom gust i zasićen, barokan do prenaprezanja, a zatim mu 'boju' daju sasvim suptilne teksture i međuodnosi koji humaniziraju naizgled suzdržane i minimalističke kompozicije. U nekim slučajevima naći ćemo i jedno i drugo na istom mjestu – tiho, pa glasno, pa opet tiho – to u muzici zovu 'dinamika'. Nije čudno da neki autori, poput Željka Serdarevića, tipografske i grafičke kompozicije Arsovskog uspoređuju s glazbenim partiturama', navode Kršić i Golub.

Uz izdanja nastala iz ovih suradnji, izložba uključuje i niz pojedinačnih knjiga, kataloga i publikacija koje se javljaju kroz čitav raspon dizajnerske karijere Mihajla Arsovskog. Brojčano ih je najviše od 90-ih do danas, kad Arsovski radi smanjenim intenzitetom, sporadično, održavajući veze s pojedinačnim autorima (prije svega književnicima i umjetnicima), a puno manje s izdavačima, kažu Kršić i Golub koji su uključili i nekoliko plakata Arsovskog povezanih s knjigama: četiri iz serije promotivnih plakata za časopis Teka i plakat za nastup hrvatskih nakladnika na Frankfurtskom sajmu knjiga iz 1995., s kojim je Arsovski sudjelovao na prvoj izložbi 01, održanoj 1999. u Galeriji Forum. Upravo tim svojim, kako ga sam karakterizira, 'diplomskim radom', povukao se iz daljnjeg sudjelovanja u svim sličnim manifestacijama. 

'Opremio: Mihajlo Arsovski' otvara se 12. ožujka u 20 sati i traje do 29. ožujka.