'Šezdesete su godine velikih promjena u stilu odijevanja, uvjetovanih tehnološkim napretkom, prosperitetom, razvojem potrošačke kulture i države blagostanja te utjecajima pop-kulture i novim svjetonazorom poratne generacije. Jugoslavija – zemlja između Istoka i Zapada – postigla je u tom desetljeću zavidnu međunarodnu reputaciju izgradnjom samoupravnog socijalizma i trasiranjem puta Pokretu nesvrstanih. Zagreb, glavni grad Socijalističke Republike Hrvatske i drugi grad po veličini u jugoslavenskoj federaciji, bio je vodeći industrijski centar. U 1960-ima intenzivira se i diversificira proizvodnja u odjevnoj industriji, a istodobno se oporavlja obrtnička produkcija. Premda je industrija odjeće odgovarala na elementarne potrebe tržišta, modni utjecaji sa Zapada nezaustavljivo su nalazili put do domaćih potrošača – osobito pripadnika mlađe populacije – koje standardizirani modeli nisu zadovoljavali', navode iz Muzeja grada Zagreba uoči izložbe 'Moda i odijevanje u Zagrebu 1960-ih godina', koja se otvara 26. veljače u 19 sati i traje do 19. svibnja.

Nastavljajući se na prethodne izložbe u zagrebačkim muzejima koje su tematizirale modu i odijevanje, primjerice 'Drugarica à la mode' (Muzej suvremene umjetnosti), 'Žuži Jelinek: Ambasador mode' (MGZ) i 'Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost' (Muzej za umjetnost i obrt), MGZ izložbom 'Moda i odijevanje u Zagrebu 1960-ih' želi istražiti i prezentirati modne fenomene najuzbudljivijeg desetljeća 20. stoljeća na lokalnoj razini, stoji u najavi.

'Moda je posljedica i produkt vremena, odraz društvenih, političkih, gospodarskih i kulturnih kretanja pa odjevni predmet nije moguće promatrati izvan tog konteksta. Izložbenim cjelinama nastojali smo razotkriti i posjetiteljima približiti modne utjecaje 1960-ih, proces kreacije i proizvodnje odjevnog predmeta, načine plasmana na tržištu te načine i okolnosti uporabe odjevnih predmeta od trenutka njihova dolaska do konzumenta', kažu iz MGZ.

Nije bilo moguće odjevnim predmetima potprkijepiti sve promjene i obilježja stilova 1960-ih, tvrde, zato što odjeću ljudi većinom ne promatraju kao potencijalni muzejski predmet te stoga čuvaju najčešće ono što za njih ima sentimentalnu vrijednost. Čuva se i svečana odjeća, ali svakodnevna rijetko. Da bi nadomjestili praznine ključne u pojedinim dionicama, iz MGZ-a su se poslužili audio-vizualnim dokumentima, dnevnim i tjednim tiskom, modnim časopisima i arhivskim gradivom.